Ambiciozni planovi za stanogradnju: Gradi se gotovo 22 tisuće novih stanova, najviše trosobnih

Građevinski sektor u Hrvatskoj tijekom 2025. godine zadržao je relativno stabilnu razinu aktivnosti, uz blagi pad ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola, ali i istodobni rast vrijednosti planiranih investicija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. izdano je ukupno 11.733 građevinske dozvole, što je za 0,8 posto manje nego godinu ranije.

Unatoč tome, ukupna predviđena vrijednost radova porasla je na 7,86 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 4,2 posto u odnosu na 2024. godinu. Ovakav trend upućuje na veći obujam i vrijednost projekata koji se planiraju realizirati u narednom razdoblju.

Posebno je zanimljiv rast planirane stanogradnje, jer broj stanova predviđenih građevinskim dozvolama kontinuirano raste posljednjih godina. U 2025. prema izdanim dozvolama planirana je gradnja 21.809 stanova, što je gotovo sedam posto više nego godinu prije. Ovi pokazatelji sugeriraju da građevinski sektor i dalje ima značajnu ulogu u investicijskom ciklusu hrvatskog gospodarstva.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Blagi pad broja dozvola, ali rast vrijednosti projekata

Iako je ukupni broj izdanih građevinskih dozvola u 2025. godini blago smanjen u odnosu na prethodnu godinu, struktura i vrijednost projekata pokazuju pozitivne pomake. Od ukupno 11.733 dozvole, čak 88 posto izdano je za zgrade, dok se preostalih 12 posto odnosi na ostale građevine poput infrastrukture i energetskih sustava.

Kada je riječ o vrsti gradnje, dominira novogradnja s udjelom od 80,6 posto, dok se 19,4 posto dozvola odnosi na rekonstrukcije postojećih objekata. Ukupna predviđena vrijednost radova dosegnula je 7,86 milijardi eura, pri čemu se najveći dio odnosi na zgrade s vrijednošću od 5,84 milijarde eura.

Vrijednost radova na ostalim građevinama značajno je porasla i iznosi nešto više od dvije milijarde eura, što predstavlja rast od čak 32,5 posto u odnosu na 2024. godinu. Takav rast posebno je vidljiv u projektima infrastrukture, energetskih i komunikacijskih vodova te složenih građevina na industrijskim prostorima. Ovi podaci potvrđuju da se uz stanogradnju sve više ulaže i u infrastrukturne projekte koji prate gospodarski razvoj. Time se dodatno diversificira struktura građevinskog tržišta.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Stanogradnja ključni pokretač građevinskog sektora

Stanogradnja i dalje čini najveći dio aktivnosti u sektoru gradnje. Prema izdanim građevinskim dozvolama u 2025. planirana je izgradnja 21.809 stanova ukupne korisne površine veće od dva milijuna četvornih metara. Najveći broj stanova predviđen je u novim zgradama, njih gotovo 20.800, dok se manji dio odnosi na stanove dobivene dogradnjom, nadogradnjom ili prenamjenom postojećih prostora.

Među novim stambenim zgradama prevladavaju objekti s tri i više stanova, u kojima je planirano više od 14.000 stanova. Istodobno se nastavlja i gradnja obiteljskih kuća, jer je gotovo 4.800 dozvola izdano za zgrade s jednim stanom. Kada je riječ o strukturi stanova prema veličini, najviše je trosobnih i dvosobnih stanova, što ukazuje na dominantnu potražnju za srednje velikim stambenim jedinicama. Većina novih stanova planira se u stambenim zgradama, dok je manji dio predviđen u pretežno nestambenim objektima. Ovi trendovi pokazuju da je stambena izgradnja i dalje glavni pokretač građevinske aktivnosti, ali i važan indikator kretanja na tržištu nekretnina.

statistika DZS | foto: screen shot DZS