Ušli smo u stan poznatog arhitekta: S terase na vrhu Zagreba vidio je svoje 'rakete'

Stropovi prekriveni drvenim podnim letvicama, ogledala uz strop koja vizualno otvaraju prostor, slike u kojima nema pravih kutova, skriveni put od ureda do terase i praktičan namještaj kakav veliki proizvođači danas 'kopiraju'. Sve opisano možete naći u po mnogočemu posebnom stanu u kojemu su za života stanovali arhitekt Vjenceslav Richter i njegova supruga, glumica Nada Kareš Richter.

Stan na adresi Vrhovec 38 pun je prirodnog svjetla koje dopire ne samo sa sve četiri strane svijeta već i kroz krovne prozore, a s terase se pruža pogled na poznate Richterove nebodere, 'Rakete'. Odlukom supružnika, nakon njihove smrti ovaj prostor ostaje u javnoj namjeni, za razgledavanje i učenje, te na taj način obogaćuje kulturnu ponudu u Zagrebu.

Vila i dvorište su kulturno dobro

Richterovoj vili može se prići s više strana. S ulice, 'običnim' putem, ili kroz park ispred kuće u koji se ulazi bez prolaska ikakve ograde. U njemu se nalaze neobične Richterove skulpture, ali se pruža i dobar pogled na južnu fasadu. Park je uređen na inicijativu donatora, no stan u kojemu su stanovali arhitekt i glumica je ostao opremljen kao kad se u njemu živjelo.

U kući u koju smo ušli prigodom Zagrebačkog muzejskog vikenda, u prizemlju smo vidjeli prostor u kojemu se nekada stvarala arhitektura, a u kojemu se danas izlažu umjetnička djela. Naime, Zbirkom Richter, koja uključuje sve što se nalazi u vili pa tako i brojna umjetnička djela, upravlja Muzej suvremene umjetnosti (MSU).

Kuća ukupne površine 311 četvornih metara, s garažom od 31 četvornog metra i dvorištem od 859 četvornih metara, odlukom Ministarstva kulture i medija iz siječnja ove godine ima status kulturnog dobra.

Kuća i okoliš imaju status kulturnog dobra | foto: snimka zaslona

Darovano zemljište i pregradnje kroz godine

Nikad se ne bi reklo, no vila je izgrađena polovicom 1950-ih godina nakon što je Grad Vjenceslavu Richteru darovao zemljište. Iz Muzeja napominju da je naselje tada izgledalo znatno drugačije – bilo je daleko manje izgrađeno pa je sigurno kuća bila više osamljena na svom brijedu. 

Vlastoručne 'crtice' o projektiranju i izgradnji svog doma koje je pravio Richter ostaju izložene u povećanom formatu u zimskom vrtu, a u arhitektovim zapisima vidi se da je zemljište dobio 1956. godine, a kuću je sagradio već iduće godine. Očito, taj prvi izgled nije bio konačan jer ju je, prema bilješkama, proširio 1968. godine. Ni to nisu bili posljednji zahvati jer je, prema istim napomenama 1978. godine Richterovima na njegovoj parceli odobrena 'urbanistička suglasnost za proširenje i rekonstrukciju'.

Stan pun svjetlosti

Sam Richterov stan iz aspekta dizajna interijera je najzanimljiviji dio u koji je bio užitak zaviriti. Do njega se dolazi stubištem iz kojega se ravno ulazi u nekadašnji arhitektov ured, a kroz desna vrata ulazi se u stambeni dio. Tu je direktan ulaz u golem dnevni prostor, zapravo open space koji objedinjuje blagovaonicu, dnevni boravak te kutak za čitanje i rad pored kamina. I na istočnom i na južnom zidu, s kojih se izlazi na prostranu terasu, ogromni su prozori kroz koje ulazi velika količina dnevne svjetlosti.

Vodič napominje kako je propuštanje prirodne svjetlosti u svako doba dana bio jedan od ciljeva projekta na kojemu je radio sam Richter. Uistinu, iako smo stan razgledali u kasno poslijepodne, bilo je puno svjetla, čemu su uvelike doprinijeli i krovni prozori, još jedan karakteristični detalj stana.

Stan obitelji Richter | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Krovni prozori propuštaju još više svjetla | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr

Richterovo sve - od namještaja do umjetnosti

Unutrašnje uređenje dodatno podižu ogledala koja je arhitekt s predumišljajem smjestio ispod stropova, gdje i šire svjetlost i stvaraju dojam prostranosti. Namještaj u dijelu za blagovanje mješavina je svijetlog i tamnije obojanog drva, a klupa za objedovanje s druge strane je polica za knjige – što se danas nerijetko vidi kao praktičan odabir za manje stambene prostore. Kauči su zeleni, kao i jastuci na klupi za blagovanje, a iznad stola je jedna od više slika čiji je autor opet Richter, a koje su posebne po tome što je u njima izbjegavao pravi kut.

Iako je sebi i supruzi osmislio raskošni i vrlo svijetli open space, arhitekt je kuhinju ipak odvojio u zasebnu prostoriju, a i tu je sve ostalo kao što je nekada bilo. I u sjeverno orijentiranoj kuhinji je poveći prozor za prozračivanje, a namještaj je bijele boje, dok je zanimljivo da su arhitekt i glumica u tu sobu smjestili i mašinu za rublje.

Zašto je pak nisu smjestili u kupaonicu nismo uspjeli vidjeti jer je ta prostorija bila pod ključem zbog problema sa sanitarijama, ali nam je obećanoda je u kupaonici baš sve – ružičasto. U spavaću sobu jesmo zavirili, a i ondje je opet bilo praktičnih detalja. Zamijetili smo veliki ugradbeni ormar koji je u ostatku sobe ostavio prostor za neometano kretanje. Iako je bilo kasno u danu, zbog dosega svjetla s dviju strana i ova prostorija bila je prilično osvijetljena. SImpatično je što su kao dokaz da je sve onako kako je bilo na noćnom ormariću ostale i kreme te drugi detalji koje su za života koristili Richteri.

Neobični višenamjenski detalji

Za kraj smo obišli arhitektov ured i terasu. Odatle smo vidjeli i 'rakete' koje je sigurno gledao i Vjenceslav Richter, njihov tvorac, kad bi izašao udahnuti sviježi zrak. Uz to, sama terasa arhitektonski je vrlo zanimljiva.

Posebna je po golemim žardinjerama s manjim stablima, po pločicama obloženim grilom, po žičanoj ogradi za lozu neobičnog oblika (na kojoj loze doduše sada nema, ali smo sigurni da je bilo), kao i po višenamjenskom stolu u zapadnom uglu. Stakleni valjak s ravnom plohom zapravo nije bio tek moderan stolić na terasi, već i svjetlarnik za zimski vrt u nižoj etaži. S tim dijelom terase povezan je radni prostor, odnosno balkon iz ureda koji je, kako nam je rečeno, arhitekt morao preskočiti ne bi li se prikrao na terasu vlastite kuće.

U tom 'dječjem' pothvatu navodno je uživao, što nas ne čudi s obzirom na sve druge osebujne detalje koje smo u njegovom domu zatekli. Iz današnje perspektive možemo mu samo zahvaliti za originalnost koja je rezultirala time da dom nastao u kasnim pedesetima dan-danas ostaje vrijedna inspiracija za uređenje interijera.

Detalj unutrašnjeg uređenja | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr