Građevina nikako da pobjegne od rada ‘na crno’: Fiskalizacijom radnog vremena do veće plaće
Kako protiv rada na crno? Dok radnici ne shvate da im dugoročno ne ide u prilog – vrlo teško. No, postoje neke ideje koje upražnjavaju druge zemlje, a kojima bi se neprijavljeni rad, ako ništa, ograničio. Sindikat graditeljstva namjerava preuzeti metodu kako bi zaposlenici diljem sektora dobili veću (službenu) plaću, a i da bi se svaki zaposlenik pravedno plaćao za ‘grupu’ posla koju obavlja. O ovome smo u podcastu pričali s glavnim tajnikom SGH-a, Domagojem Ferdebarom.
Kako zaustaviti rad na crno u građevini? | Foto: Pexels, Canva
Iako je prisutan u svakom ili gotovo svakom sektoru, u građevinarstvu se na rad na crno skoro gleda kao na nešto normalno. Svi ‘imaju nekog’ tko će nešto odraditi u fušu i bez računa. No, ‘bez računa’ se nekad radi i za poslodavca. To je veliki problem za građevinarce, priča nam u podcastu Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH).
Praćenje neprijavljenog posla
Iako se tako ne čini kad novac sjedne u ruku, novac zarađen ‘na crno’ u stvari ne pogoduje onome tko ga prima. Ne dugoročno. Gubi se mogućnost za višom plaćom na razini struke. Kako nije u interesu radnika, Sindikat razmišlja kako radu na crno s vremenom stati na kraj.
– Postoje neke makroekonomske metode praćenja tog neprijavljenog rada u BDP-u. Imamo konkretne prijedloge i ideje kako eliminirati jedan dio rada na crno. Sam neprijavljeni rad je često vezan i uz registrirani rad, oko radnog vremena i oko prekovremenih sati. To je jedna velika tema koja je u Hrvatskoj u svim sferama bitna. U građevini, u financijskom sektoru, u privatnom medicinskom sektoru, u javnom sektoru, komentirao je Ferdebar.
Fiskalizacija radnog vremena
Kako je rekao, postoje modeli kojima bi se mogli voditi oni koji žele ako ništa ‘zabilježiti’ rad koji netko obavi, a zasad nije nigdje evidentiran. Sindikat predlaže – fiskalizaciju radnog vremena.
– Postoje prilično jasni modeli. Naš je prijedlog, iz Sindikata graditeljstva je da se radno vrijeme prati kroz oblik fiskalizacije radnog vremena. Da se prijavljujete prilikom dolaska na gradilište, na radno mjesto. I prilikom odlaska. Danas tehnologija to omogućuje i nije skupa investicija. Postoji u drugim zemljama. Prije 7-8 godina za to smo čuli od kolege iz Udruge poslodavaca graditeljstva iz Latvije. Da su oni smanjili razinu neprijavljenog prekovremenog rada na marginu koja više nije toliko značajna. Kad napravite jedan dio modela koji je teško zaobići, bit će puno lakše, pojašnjava.
Do 25 posto veća plaća
Fiskalizacija radnog vremena omogućila bi da radnik ima jasno evidentirano radno vrijeme, dodaje. Na taj način moglo bi se zabilježiti pa i isplatiti legalno do 20 ili čak 25 posto više radnih sati, a isti model mogao bi rezultirati i s većim prijavljenim plaćama u sektoru graditeljstva, odnosno – da radnici upoznaju benefite rada za plaću. No, postoji i drugi dio problema.
Domagoj Ferdebar u Bauštela podcastu | foto: Bauštela.hr
– Drugi dio je to – ako netko nije prijavljen na pravu grupu. Ako je netko radnik koji vozi teški građevinski stroj već 20 godina, ne bi trebao raditi na drugoj grupi, na trećoj, na četvrtoj. Trebao bi raditi na vrhuncu te stručne grupe. To je 5.B grupa. Ako bude prijavljen kao radnik početnik na trećoj grupi, u startu je za 30 posto manje plaćen, ali barem registrirano, nego što bi trebao biti, zaključio je glavni tajnik SGH.
Ovdje pogledajte cijelu epizodu u kojoj smo o brojnim izazovima rada na gradilištu razgovarali s glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva (SGH). Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
