Teške nesreće na gradilištu u porastu: Poslodavci ne štite radnike, 'mačo-kultura' i dalje živi

Nesreće na gradilištu događaju se kad radnik nije zaštićen kako treba. Samo u Zagrebu, prečesto se mogu vidjeti radnici koji hodaju bez zaštitne opreme, nezavezani na krovovima starih zgrada, a takve situacije u nekim slučajevima završe tragičnim ishodom. Kriv je uvijek poslodavac koji svojom nebrigom isto tako podupire stari trend ‘mačo kulture’ u baušteli kojega sektor nikako da se riješi. Više o tom problemu u Bauštela podcastu ispričao nam je glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), Domagoj Ferdebar.

Zaštita na radu… Ne treba ni reći da bi morala biti obavezna, a opet se svako toliko na nekom gradilištu dogodi tragedija koja dokazuje da nije tako. S glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), Domagojem Ferdebarom u posljednjoj epizodi podcasta razgovarali smo o tome zašto najčešće stradavaju radnici na gradilištu, a jedan razlog posebno nas je iznenadio.

Najviše smrtnih slučajeva ikad

Nesreće na gradilištima nisu rijetkost. Nažalost, u posljednje vrijeme ima ih sve više, a smrtni ishodi u nesrećama u 15-ak godina povećali su se i dvostruko.

– Često puta vidimo kako na kosim krovovima na četverokatnicama u starijem dijelu Zagreba ljudi ne samo da hodaju već gotovo trče za vrijeme posla, nemajući nikakvu mjeru sigurnosti. Njima je tada mjera sigurnosti kaciga i sunčane naočale, a oni su na visini od 30-ak metara na velikoj kosini, podsjetio je sugovornik.

Naravno, prvi su krivi poslodavci koji ne osiguravaju gradilišta i radnike. Ovdje smo se osvrnuli na to kako u Hrvatskoj radi sve više malih građevinskih firmi što ne urodi uvijek strogom provedbom svih mjera zaštite na radu, Ipak, čini se da dio krivice snosi i ‘mačo-kultura’ koja u sektoru ostaje snažna.

– Mačo kultura kod nas i dalje živi. Sramota je reći da se ne može, sramota je reći da je vruće. Prije 20-ak godina sam na kraju srednje škole sa 63 kile težine nosio vreće od 50 kila. To je kao da danas neki kršni građevinar od 120 kila nosi dvije vreće cementa od 50 kila. Danas toga više nema, već su vreće od 25 kila, ali to je to morala promijeniti direktiva. Promjenu nije donio dogovor između poslodavca i radnika, priča Ferdebar.

Rad na suncu i na ledu

Dogovorom bi se svakako trebalo postići i da radnici na terenu nisu toliko izloženi ekstremnim uvjetima – bilo vrućini, bilo hladnoći. No, tu je Hrvatska prilično daleko od osiguravanja nekih boljih uvjeta kao što bi bilo pomicanje radnog vremena, ili potpuna zabrana rada kad su temperature na vrhuncu, ističe glavni tajnih SGH. Bilo bi dobro i da se za takav rad uistinu isplaćuju dodaci.

– Pomicanje radnog vremena na ranije sate sigurno bi doprinijelo da se izbjegne raditi zadnjih par sati na najvećoj vrućini. Ali isto tako kada se treba prekinuti raditi moramo razmišljati o tome kako to nadoknaditi poslodavcima. Trenutno to nisu elementi koji se kalkuliraju u cijenu ponuda. Poslodavci neće pristati na takvo što te će i inzistirati da se radi kao u svakom drugom uredu. Svakako, edukacija i prevencija morale bi postojati strane poslodavaca, ali bi se i radnike trebalo educirati da si znaju pomoći, zaključio je sugovornik.

Ovdje pogledajte cijelu epizodu u kojoj smo o brojnim izazovima rada na gradilištu razgovarali s glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva (SGH). Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.