Tri nova građevinska zakona sve su digla na noge: Ove stvari mora znati baš svatko u Hrvatskoj!
Vlada je u saborsku proceduru uputila paket tri zakona, o prostornom uređenju, gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu kojima je cilj kojima je u cilju spriječiti devastaciju prostora te suzbiti nezakonito građenje. Novosti su važne i ima ih puno, od revolucije kroz digitalizaciju prostornih planova, do kontroverznih odredbi o etažiranju turističkih građevina i definiranju baš svega oko mobilnih kućica. Detaljno smo pročešljali nove propise, evo stvari koje mora znati baš svatko u Hrvatskoj.
Split ulice zgrade | foto: Ivana Solar
Riječ je o tri nova zakona koje je izradilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti. Ističe se kako ova tri zakona čine jedinstven, digitalno povezan i reformski usklađen sustav koj čuva prostor kao najvrjedniji nacionalni resurs, digitalizira sve procese prostornog uređenja i gradnje, pojednostavljuje postupke i potiče priuštivo stanovanje, te kroz energetsku učinkovitost gradi otpornu i samodostatnu Hrvatsku.
– Ovaj paket zakona predstavlja reformski paket u skladu s programom Vlade kojim će se uspostaviti moderan, potpuno digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostornim uređenjem i gradnjom koji je usmjeren na očuvanje prostora, priuštivo stanovanje i energetsku samodostatnost Hrvatske, poručio je ministar, Branko Bačić, u svom uvodnom izlaganju.
Urbana komasacija i priuštivo stanovanje
Novi Zakon o prostornom uređenju temelji se na načelima odgovornog, uravnoteženog i održivog korištenja prostora, a donosi niz važnih novina. Među njima ističe se vraćanje strateške komponente prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini, te kontrola širenja građevinskih područja uz obveznu analizu infrastrukturnih mogućnosti i opravdanosti širenja.
Zakon uvodi i urbanu komasaciju kao novi alata za racionalno korištenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i obvezno planiranje priuštivog stanovanja u svakom prostornom planu.
Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine.
Stambena zgrada | foto: freepik
Etažiranje
Ujedno, zakonom se uvodi gotovo potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina, kako bi se spriječile manipulacije namjenom prostora i apartmanizacija obale, uz ograničavanje nekontroliranog postavljanja mobilnih kućica i glamping naselja unutar i izvan građevinskih područja. Etažiranje u zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama bit će dopušteno etažirati vile i apartmane, ali tek nakon izdvajanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.
Cijela zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma. Vile i apartmani mogu se prodati samo stjecatelju koji upravljanje povjerava zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.
Standard za izgradnju kampova
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara unutar naselja. Najmanje 40% površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30% ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30% njegove površine, uključujući sve građevine i prenosive objekte.
Prema predloženom zakonu, kamp kućice, rekao je ministar Bačić definiraju se kao ‘modularno-montažne pokretne kućice’ za čije postavljanje ne treba građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola.
Kako je rekao ministar Bačić, sve će se riješiti Pravilnikom o jednostavnim građevinama.
– Ovdje smo za mobilnu kućicu ostavili mogućnost da se ona postavlja u kampu tamo gdje je lokacijskom dozvolom za nju predviđena lokacija kako ne bi došlo do preizgrađenosti, prebetoniziranosti tog prekrasnog dijela jer ovdje govorimo, o zaštićenom obalnom području, istaknuo je Bačić.
Ovdje svakako treba reći da je propisana i prijelazna odredba prema kojoj postojeći kampovi mogu ostati najviše deset godina. Sve uz obvezu unapređenja prostora, koja će biti detaljno uređena Pravilnikom Ministarstva.
Ilustracija, foto: Unsplash; Laura Cleffmann
Digitalizirana i pojednostavljena gradnja
Novi Zakon o gradnji uvodi potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima – od projektiranja do uporabe zgrada. Glavne novosti uključuju: sustav eDozvola koji omogućava projektantima samostalno, elektronički, da ishodi sve posebne uvjete i priključenja; pojednostavljene postupke za manje i višestambene zgrade, s manje dokumentacije, kraćim rokovima i nižim troškovima; uvođenje BIM modela (Building Information Modeling) koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model; jačanje kontrole zakonitosti i učinkovitije sprječavanje nezakonite gradnje
Ovim mjerama stvaraju se brži, transparentniji i predvidiviji postupci, što izravno doprinosi smanjenju troškova i povećanju dostupnosti priuštivog stanovanja. Cilj novog Zakona o gradnji je povećati učinkovitost i transparentnost graditeljskog sustava.
– Najvažnije novosti su da ćemo kroz sustav eDozvola omogućiti da projektant prvi put samostalno i elektronički ishodi sve potrebne uvjete i priključenja kako bi mogao bez problema ishoditi građevinsku dozvolu, posebno za manje složene zgrade, obiteljske kuće, na temelju idejnog projekta što će značajno ubrzati postupak ishođenja građevinskih dozvola, pojasnio je Bačić dodavši kako Hrvatska među prvima u Europi uvodimo BIM model, koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje.
Bespravna gradnja
Prijedlogom novog zakona nastoji se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri, stoga se prvostupanjskom tijelu uvodi obveza da prije izdavanja građevinske dozvole provede očevid na građevnoj čestici. Ili da na drugi način utvrdi je li investitor započeo graditi te da se, ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade.
Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada, što je iznimno važno i značajno za buduće održavanje zgrada. Izvođač, odnosno glavni izvođač, dužan je uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti plan održavanja, koji obuhvaća uvjete i način održavanja građevine i ugrađene opreme, a vlasnici su dužni pridržavati se toga plana i osigurati održavanje građevine tijekom njezina trajanja. Time se uvodi sustavna briga o održavanju i produžuje vijek trajanja zgrada, što je važan iskorak prema odgovornom upravljanju izgrađenim prostorom.
Rusenje kuće | foto: ilustracija
Energetska učinkovitost
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu ključan je za postizanje energetske neovisnosti i otpornosti gospodarstva. Njime se u hrvatski pravni poredak prenosi revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD).
Zakon stvara preduvjete za: smanjenje troškova energije za građane i javni sektor, smanjenje energetskog siromaštva kroz poticanje obnove i ulaganja u održive zgrade, razvoj Nacionalnog plana obnove zgrada i povećanje ulaganja u obnovljive izvore, otvaranje novih zelenih radnih mjesta u sektoru graditeljstva i energetike.
Ističe se kako ovaj zakon predstavlja važan iskorak prema cilju da Hrvatska postane energetski samodostatna država koja racionalno koristi svoje resurse i gradi održivu budućnost.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
