Zagrebački prsten dobiva 7 novih rotora i dvije prometnice, evo lokacija
Zagrebačka županija sve je poželjnije mjesto za život zbog svog položaja koji obavija područje Grada Zagreba. Broji oko 300 tisuća stanovnika od kojih su mnogi došljaci iz glavnog grada koji drugačije nisu mogli rješiti svoje stambene pitanje. Stoga i ne čudi da su ceste ovdje iznimno opterećene. Iz Županijske uprave za ceste kažu da prometnice sve teže podnose porast broja automobila, a da bi se održala sigurnost identificirane su crne točke i postavljeni jasni ciljevi djelovanja. Doznajemo koji najveći prometni projekti će preobraziti županiju i podići razinu sigurnosti na cestama.
Osvjetljenje pješačkog prijelaza | Foto: ŽUC Zagrebačke županije
Zagrebačka županija broji devet gradova, 25 općina, a prema prošlom popisu stanovništva u njoj stanuje skoro 300 tisuća ljudi. Zbog atraktivne pozicije ‘oko’ Grada Zagreba, taj broj najvjerojatnije je dostigla jer je opcija za preseljenje mnogima koji u Zagrebu ne uspijevaju naći stan. Opće je poznato i da zbog blizine glavnog grada mnogi na dnevnoj bazi cirkuliraju između Zagreba i Zagrebačke županije na relaciji ‘kuća-posao’ ili obrnuto.
Očekuje se da su u Zagrebačkoj županiji prometnice iznimno opterećene pa bi trebale dobivati i dosta pažnje – i županijski i državni pravci. Na tragu ovog teksta, Policijsku upravu zagrebačku upitali smo koji pravci imaju najveći broj nesreća, a potom smo kontaktirali Hrvatske ceste i Županijsku upravu za ceste kako bismo s njima provjerili kakvi su planovi za najviše opterećene lokalne pravce. I što rade da bi smanjili rizik na prometnim crnim točkama.
Crne točke u županiji
Iz PU zagrebačke, na upit su nam naveli prometnice na kojima je tijekom 2023., 2024. te u 2025. godini zabilježen najveći broj prometnih nesreća. Iz podataka koje su nam dostavili, ispada da su vrlo opterećeni i državni i županijski pravci.
Na pravcu DC3 je bilo daleko najviše nesreća, 96 u 2023., čak 134 u 2024. i 75 u ovoj godini, a na dionici te ceste u 2024. godini u Zagrebačkoj županiji jedna je osoba i smrtno stradala. Po broju prometnih nesreća uslijedila je dionica županijske ceste ŽC 3034 kod Dugog Sela, na kojoj se u 2023. godini ukupno dogodilo 86 nesreća, u 2024. 98, a u 2025. 66 nesreća – bez smrtnih stradanja.
Treća po redu po broju nesreća je dionica državne ceste DC231, na dionici Ulica grada Wirgesa/dr. Franje Tuđmana, kažu iz policije. Na tom potezu prije dvije godine zabilježeno je 76 prometnih nesreća, od kojih je u jednoj poginula jedna osoba. U prošloj godini, na ovoj cesti zabilježeno je 87 prometnih nesreća, a u ovoj godini, dosad, njih 73.
Prometna nesreća | Foto: Pixabay
Poslali su nam pravce još sedam ‘spornih’ cesta na kojima su se događale nesreće, gdje su opet problematične i državne i županijske trase. Poslije tri prometne ‘crne točke’ u županiji, kao nešto više rizične iz policije su izdvojili pravce DC408 na kojem je u posljednje tri godine zabilježeno 60 prometnih nesreća, na Aveniji pape Ivana Pavla II. te DC43, na području Ivanić-Grada. U posljednje tri godine, ondje se dogodilo 58 prometnih nesreća. Spomenuli su i ŽC3017 na kojoj se na jednoj spornoj dionici dogodilo 47 nesreća, no iz nadležne PU nisu naveli o kojem je dijelu ceste riječ.
Katalog crnih točaka
Budući da su, kako smo već naveli, sporne bile dionice i državnih i županijskih cesta, s dobivenim podacima obratili smo se Hrvatskim cestama (HC) , ali i Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije (ŽUCZG). Iz ŽUCZG-a potvrđuju da je prometni sustav pod sve većim opterećenjem, dodajući da za to postoji jasan razlog. Broj stanovnika raste, naselja se šire, a intenzitet prometa dostiže razine koje zahtijevaju ozbiljan pristup planiranju i održavanju cestovne infrastrukture, navode.
Kažu da na temelju relevantnih podataka baziraju vlastito strateško donošenje odluka. Kako bi mogli odgovoriti na potrebe vozača u županiji, izradili su Katalog crnih točaka u kojima su sustavnom analizom identificirane lokacije s povećanim rizikom.
Rezultati su dobiveni sustavnom analizom prometnih nesreća u razdoblju od 2019. do 2023. godine, kojom su utvrđene 22 točke na kojima treba povećati prometnu sigurnost. Kako navode, u pitanju su lokacije na kojima se učestalije događaju nesreće s težim posljedicama.
Osvjetljenje pješačkog prijelaza | Foto: ŽUC Zagrebačke županije
– Na temelju dobivenih podataka izrađen je operativni plan zahvata. Do sada su završeni radovi na osam lokacija, a dodatne četiri predviđene su za sanaciju do kraja godine, poručili su iz ŽUCZG-a Zagrebačke županije.
Povećanje preglednosti i druge novosti
Osim što su istaknuli da se svaki zahvat planira u suradnji sa stručnjacima, prometnom policijom i lokalnom zajednicom, naglasili su i da su prioritetne rizične lokacije kojima najviše prolaze sudionici u prometu. To mogu biti područja blizu bolnica, škola ili naselja gdje prometna infrastruktura ne odgovara suvremenim zahtjevima.
U ovakvim slučajevima, objašnjavaju iz ŽUCZG-a, planirane su ili provedene korekcije raskrižja radi povećanja preglednosti, dopunjena je signalizacija, rasvjeta, implementiran sustav nadzora, a po potrebi je provedena i rekonstrukcija kolničke konstrukcije.
Promet u magli | Foto: Pixabay
Još 7 kružnih tokova
Na županijskim prometnicama radi se i na povećanju protočnosti čime se također namjerava smanjiti rizik od nesreća.
– Riječ je o izgradnji sedam novih kružnih tokova na najopterećenijim raskrižjima u županiji. Svi su projekti u različitim fazama pripreme i izvedbe, a zajednički im je pristup koji promet ne promatra izolirano, nego u širem urbanom i funkcionalnom kontekstu. Kružni tokovi se izvode u naseljima u kojima su postojeća raskrižja pokazala ozbiljna ograničenja u pogledu sigurnosti i protočnosti, a nalaze se u: Rugvici, Svetoj Heleni, Brckovljanima, Bistri, Luki Jakovlju, poručuju iz ŽUCZG-a, ističući da su radovi završeni na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani. Riječ je o projektu izgradnje raskrižja s kružnim tokom na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Novi čvorovi, izmještanje ‘poplavljene’ ceste
I Hrvatske ceste imaju planove na području Zagrebačke županije. Uz redovno održavanje, osvrnuli su se na glavne projekte koji će se odraziti na promet cestama DC1, DC36, DC225, a otkrili su i planove za novu spojnu cestu.
Prije svega su istaknuli plan izgradnje 17,6 kilometara čvora Donja Zdenčina (A1)-most na Kupi kod Lasinje, kojim će se povezati državne ceste DC1 i DC36 koji bi trebali doprinijeti izgradnji okolnih gospodarskih zona. Kako su napisali, cesta je predviđena kao dvosmjerna, dvotračna prometnica za mješoviti promet, a od višefazne izgradnje, naveli su, trenutno se izvode prva, druga, treća i šesta faza, u vrijednosti od 7,7 milijuna eura.
Pohvalili su se i izmještanjem dijela državne ceste DC36-Gradec Pokupski-Lijevo Sredičko približne duljine 3,4 kilometra. Postojeća cesta, kako su nam napisali, pruža se uz rijeku Kupu te je izložena njenom plavljenju, zbog toga što je niveleta ove ceste na razini okolnog terena. Ovaj zahvat, dodali su iz HC-a, čeka na izradu glavnih projekata, dok su ishođeni Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i lokacijske dozvole.
Radovi na cestama | Foto: Pixabay
Nova državna cesta
Među ostalim projektima trebala bi se izmjestiti državna cesta DC225 ‘obilaznica Zaprešića’ u duljini od 6,4 kilometra. Spominjući ovaj projekt naveli su da mu je upravo prvenstveni cilj dodatno povećati sigurnost prometa svih sudionika u prometu izmještanjem tranzitnog prometa kroz centar Zaprešića i naselja na postojećoj trasi D225. Kako su naveli iz HC-a, dosad je završena i u promet puštena poddionica od 2,4 kilometra, a slijede radovi do 3,3 kilometra, teški 6,6 milijuna eura. Za ostale se čeka izrada projektne dokumentacije.
Najavili su i izgradnju nove državne ceste koje će spojiti autocestu A3 od čvora Bobovica s državnom D225 (Prigorje Brdovečko), a što je po vrijednosti od 26,3 milijuna eura prilično značajan projekt. Bit će to poveznica grada Samobora, dakle desne obale Save s lijevom obalom – kod grada Zaprešića. O poveznici Zaprešića i Svete Nedelje, mostom, više pročitajte u našem članku ovdje.
Radovi na cestama | Foto: Pixabay
Identifikacija opasnih mjesta
Nakon najave projekata, osvrnuli su se direktno na pitanje cestovne sigurnosti. Kao i za potrebe ovog članka, ponovno su skrenuli pozornost na metodologiju ‘Identifikacije opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži’, podsjećajući da je 2017. prihvaćena kao službena metodologija identifikacije takvih mjesta na prometnicama u Hrvatskoj.
Kako su rekli, identificirane su 32 opasne točke za koje su krenule pripreme ili su pokrenute aktivnosti za njihovu sanaciju. Sanacija svih problematičnih mjesta prema procjeni bi mogla koštati 16 milijuna eura, bez uključenog PDV-a, a dok smo se javili s upitom za sporne dionice prema broju stradanja iz Hrvatskih cesta naveli su dvije točke kao sporne, od kojih nijedna (barem prema brojkama iz PU zagrebačke) u posljednje tri godine nije bila rizična – ne po zabilježenim prometnim nesrećama.
Svejedno, riječ je o iznimno prometnim dijelovima državnih cesta – ‘Velika Gorica’ na D31 i ‘Lučko’ na D1. Inače, napomenuli su iz HC, od čvora Zaprešić do raskrižja sa ŽC2262 radi se na povećanju sigurnosti, kao i na dionici 007 od km 13+000 do km 17+000, dok se na D30 i D31 provodi prva faza modernizacije i povezivanja semaforske opreme. Što su pak o sigurnosti na svojim cestama rekli iz ŽUC-a Zagrebačke?
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
