Osječka kompanija zavirila u arhiv fotografija: Ovako je izgledao tlocrt kata Vjesnika, otvara brojna pitanja
I ptice na grani znaju da je izgorio Vjesnik, simbol novinarskog djelovanja i jedna od najpoznatijih zagrebačkih zgrada. I dalje se drži na konopcima, zbog čega su uvedene posebne mjere opreza u prometu i zabrane kretanja, a uskoro ga očekuje i rušenje. U tom požaru posebno je zanimljivo pitanje konstrukcije, a arhivsku fotografiju tlocrta kata, koja otkriva konstruktivni koncept zgrade, objavila je kompanija Vitez projekt na društvenim mrežama. Riječ je o dokumentu koji mnogo toga otkriva, ali i otvara nova pitanja te objašnjava zašto će ovo legendarno zdanje na kraju biti demolirano.
Vjesnikov neboder, tlocrt kata | Foto: LinkedIn Vitez projekt, baustela.hr
Vjesnikov neboder jedna je od najimpozantnijih građevina uzduž Savske ceste. Iako je njegov nekadašnji značaj, kao sjedišta gradskog i republičkog centra dnevnih novina i časopisa, već odavno izblijedio, zgrada je zahvaljujući svojoj poziciji na prometnom raskrižju i karakterističnom izgledu zadržala status važnog i prepoznatljivog zagrebačkog objekta. Nažalost, veliki požar koji je buknuo 17. studenog 2025. godine, nešto iza 23 sata, teško je oštetio neboder i praktički ga dokrajčio. Danas, poput ošamućenog boksača, građevina još uvijek stoji, ali ‘jedva jedvice’. No, i to će se uskoro promijeniti jer su Vlasti službeno odlučile da će se ovo legendarno zdanje rušiti.
Neboder je sagrađen 1972. godine prema projektu arhitekta Antuna Ulricha, dok je za konstrukciju bio zadužen inženjer Mirko Fijember. S visinom od 67 metara, prizemljem, visokim prizemljem i 16 katova, predstavlja jednu od najprepoznatljivijih modernističkih građevina u južnom dijelu Zagreba. Tlocrt je pravokutan, veličine 14 × 39 metara, a upravo njegova konstrukcija čini ga posebno zanimljivim.
Arhivsku fotografiju i tlocrt jedne od karakterističnih etaža nedavno je na svom LinkedIn profilu podijelila osječka inženjerska tvrtka Vitez projekt, uz napomenu da dokument otkriva originalni konstruktivni koncept zgrade idejno postavljene još 1957. godine, a također ‘pojašnjava’ i razloge zbog kojih je odlučeno na rušenje.
Konstruktivni koncept nebodera
Konstrukcija se temelji na pravilnom ritmu armiranobetonskih stupova raspoređenih u sedam poprečnih i četiri uzdužne osi. U krajnjim poljima smještene su dijagonalno postavljene jezgre stubišta i dizala, koje su tada bile zamišljene kao sustav uzdužnih i poprečnih zidova, a ne kao klasične armiranobetonske jezgre kakve se projektiraju danas.
Stropne ploče izvedene su kao sitnorebraste armiranobetonske ploče koje se oslanjaju na grede u poprečnom smjeru, dok su ploča i grede oblikovane tako da su prepuštene na sve četiri strane pročelja. Takvo oblikovanje omogućilo je relativno slobodan i lagan konstruktivni raster, karakterističan za modernističku arhitekturu tog vremena.
Objava Vitez projekta potaknula je raspravu među stručnjacima. Konstruktor Krešimir Tarnik istaknuo je da sustav okvira koji nose u jednom smjeru, uz dva zida u okomitom smjeru, upućuje na vrlo ograničenu otpornost u slučaju ekstremnih horizontalnih opterećenja.
– Sreća je što je zagrebački potres bio slab, zaključio je Tarnik.
Drugi stručnjak, inženjer Josip Bogut iz tvrtke Izgradnja Future, nadovezao se primjedbom da raspored zidova ne odgovara današnjem poimanju armiranobetonskih jezgri. Prema njegovu mišljenju, radi se prije o sustavu međusobno odvojenih zidova raspoređenih na prikladnim lokacijama, ali nedovoljnih da se zadovolje kriteriji suvremene seizmičke otpornosti. Pritom ostaje nepoznato koliko je armature korišteno u tim zidovima i na koji je način raspoređena unutar presjeka, što dodatno otežava procjenu njihove stvarne nosivosti.
Vjesnikov neboder, tlocrt kata | Foto: LinkedIn Vitez projekt
Vjesnikov neboder, tlocrt kata | Foto: LinkedIn Vitez projekt
Potres u Skoplju i izgradnja nebodera
Neboder je građen čak devet godina, sporo, prvenstveno zbog financijskih i organizacijskih poteškoća. No, za današnje stanje zgrade mnogo je važnija činjenica da je projekt nastao krajem 1950-ih. Radovi su počeli otprilike u vrijeme razornog potresa u Skoplju 1963. godine, koji je u cijeloj bivšoj državi doveo do naglog i značajnog postroživanja građevinskih propisa. Statičar s kojim smo ranije razgovarali istaknuo je da je upravo taj trenutak presudan za razumijevanje današnjih nedostataka.
– To što je neboder projektiran krajem 50-ih važno je zbog potresa u Skoplju 1963. godine. Te godine pravila, norme i propisi dosta su se postrožili u cijeloj bivšoj državi. A Vjesnikov neboder projektiran je prije, komentirao je statičar.
Nedovoljno za požarnu otpornost
Pojasnio je što to znači za konstrukciju. Naime, osim problema s potresnim opterećenjem, ‘stari’ propisi sigurno nisu bili previše povoljni ni za požarnu otpornost.
– U to vrijeme se nisu koristili svi načini projektiranja konstrukcije, te je projektirano po propisima koji se nisu pokazali najboljima za potresno opterećenje. Drugo, koliko se da razaznati sa slika, radi se o sitnorebričastom stropu. Tu se dolazi do drugog problema kod požara – zaštitni sloj betona, odnosno armature. Zaštitni sloj betona je između zraka s vanjske strane i armature, a koji opisuju pravila i norme, s obzirom na požarno opterećenje. Može biti zahtjev da izdržati 30, 60, 90 ili 120 minuta požara, a prema tome se prilagođava zaštitni sloj, kaže sugovornik.
– Čelik je pak dosta, neke metode za zaštitu od požara su recimo premazi. Znaju se štititi i čelični stupovi i grede knaufom koji je otporan na požar. Ima nekoliko metoda. Ali, čelik je u sebi dosta osjetljiviji nego beton, govori.
Dodaje kako je moguće da se sitnorebričasti stropovi nalaze na svim etažama, a u struci je poznato da su iznimno nepovoljni za požare. Kod sanacije zgrade, kaže, ovakav nedostatak bi se mogao ‘riješiti’ metodom špricanja betona, ali još treba procijeniti je li optimalna potresna i požarna obnova. Potresna u vidu podizanja potresne otpornosti, a više o tome pročitajte ovdje.
Ipak se ruši
Kako smo i rekli na samom početku, Vjesnik je pred rušenjem i uklonit će se što prije. Zbog opasnosti za javnost, oko zgrade će i dalje postojati zaštitni perimetar u kojem joj se ne može prići, a oni koji budu morali ulaziti u unutrašnjost zadržavat će se što kraće.
Požar je djelovao na konstrukciju toliko dugo da je ugrožena i armatura, uz napomenu da se radi o visokoj građevini. Uz to, vatra se proširila i na niže etaže, a stupovi na cijeloj građevini ozbiljno su oštećeni. Na konferenciji je istaknuto da je posebno stradao istočni dio zgrade. Takva konstrukcija podložna je vlaženju i atmosferskim utjecajima, što može dovesti do kemijske reakcije, odnosno nabubrenja betona i pucanja cijelog presjeka. Samo stajanje zgrade predstavlja rizik od rušenja dijela ili cijelog nebodera, a više o svemu možete pročitati ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
