Susjedi ulažu 2 milijarde eura u željeznice, kredit će dati Britanci?
Vlada Sjeverne Makedonije pokreće projekt modernizacije željeznice vrijedan 1,9 milijardi eura za novu elektrificiranu prugu, kojom će putnički vlakovi voziti do 160 km/h, a teretni do 120 km/h. Projekt obuhvaća pruge Skoplje-Solun i Skoplje-Kičevo te tunel na Koridoru 8, s ciljem bolje regionalne povezanosti i poticanja turizma. Stručnjaci upozoravaju na visoke troškove i rizik, no vlasti tvrde da će pruga smanjiti troškove transporta i povećati konkurentnost zemlje, a financirat će se britanskim kreditom.

Sjeverna Makedonija ulaže u željeznice | Foto: Canva
Veliki prometni projekti zahvatili su gotovo sve države bivše Jugoslavije, od novih autocesta do tunela i željeznica. Slično tome, Vlada Sjeverne Makedonije pokreće ambiciozan projekt modernizacije željezničke infrastrukture vrijedan 1,9 milijardi eura, financiran kreditom koji je najavila Velika Britanija.
Plan je u roku od pet godina izgraditi potpuno novu prugu koja će povezivati sjever i jug zemlje, omogućavajući putničkim vlakovima brzinu do 160 kilometara na sat, a teretnim do 120 kilometara na sat, čime bi se značajno skratilo vrijeme putovanja prema Solunu i Beogradu. Projekt predviđa očuvanje postojećih trasa koliko je moguće, ali nova pruga bit će dvosmjerna, elektrificirana i opremljena modernom signalizacijom, dok će postojeća infrastruktura biti gotovo u cijelosti zamijenjena.
Brza željeznica od Skoplja do Soluna
Direktor Makedonskih željeznica, Siniša Ivanovski, pojašnjava da trenutačna infrastruktura ne zadovoljava minimalne standarde. Maksimalna brzina vlakova iznosi 50 km/h, a na nekim dionicama s krivinama vozila se sporije od 20 km/h. Ivanovski ističe da je važan uvjet britanskog kredita da britanska kompanija izvede 20 posto radova na pruzi, dok bi preostalih 80 posto poslova pripalo makedonskim podizvođačima. No, problem predstavlja nedostatak domaćih firmi specijaliziranih za izgradnju i održavanje željeznica, što može usporiti realizaciju projekta.
Osim transportnih koristi, projekt ima i potencijalni utjecaj na turizam. Zamjenik premijera i ministar prometa Aleksandar Nikoloski najavio je da će izgradnja ‘brze željeznice’ od Skoplja do Soluna poboljšati pristup turističkim destinacijama i potaknuti otvaranje novih hotelskih kapaciteta, posebno u regiji Tikveš, poznatoj po vinarijama. Time bi se, prema njegovim riječima, olakšalo zadržavanje turista koji prolaze Koridorom 10, odnosno rutom E-75, piše slobodnaevropa.org.
Nova pruga između Niša i Skoplja dio je šireg projekta Koridor 10, koji povezuje Atenu, Solun, Skoplje, Niš, Beograd, Zagreb, Ljubljanu i Salzburg. Paralelno, Sjeverna Makedonija planira rekonstrukciju pruge Skoplje-Kičevo preko Tetova i Gostivara, kao ključnog pravca prema Albaniji, uz poštivanje zaštićenih UNESCO-ovih područja. Također je potpisan sporazum s Bugarskom o izgradnji međunarodnog tunela na Koridoru 8, koji će povezivati Jadransku i Crnomorsku obalu i omogućiti bolju regionalnu povezanost.

Sjeverna Makedonija ulaže u željeznice | Foto: Canva
Zabrinuta stručna javnost?
Ipak, projekt izaziva i zabrinutost stručne javnosti. Profesor Dejan Trajkovski s Univerziteta Svetog Klimenta Ohridskog upozorava da bi stvarni trošak mogao premašiti iznos kredita i doseći 3,3 do 3,5 milijardi eura, uključujući kamate i moguće skrivene gubitke. Po njegovim riječima, projekt se gura političkom odlukom bez detaljne ekonomske analize, studije izvodljivosti i javne rasprave, što ga čini rizičnim za državni proračun.
Ivanovski naglašava da infrastrukturni projekti rijetko imaju neposredni financijski povrat, ali doprinose poboljšanju kvalitete života, učinkovitosti javnog prijevoza i smanjenju troškova transporta. Brža i sigurnija ruta kroz Sjevernu Makedoniju omogućava niže troškove prijevoza za teretne kompanije te bolju povezanost s lukama u Grčkoj, što može imati dugoročne ekonomske i strateške koristi.
Projekt modernizacije željeznice stoga se promatra kao ključni infrastrukturni korak za Sjevernu Makedoniju, s potencijalom da poveća konkurentnost zemlje, potakne turizam i integrira je u regionalni i europski transportni sustav, unatoč financijskim i tehničkim izazovima koji ga prate.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.