Napreduje probijanje najdužeg tunela svijetu: Buše ga osam tunelskih strojeva od 3 tone, važnu ulogu imaju i hrvatski rudari
Na Brenneru, budućem najdužem željezničkom tunelu na svijetu, radovi ulaze u ključnu fazu. Na gradilištu radi osam tunelskih krtica koje su dosad probile više od 80 kilometara stijene. Krajem godine stigla je velika prekretnica – istražni tunel spojio je Italiju i Austriju podno Alpa. U tim probojima važnu ulogu imali su i hrvatski rudari, koji su među prvima prošli novim tunelom.
tunel Brenner, TBM-ovi na gradilištu | Foto: Herrenknecht
Dugi niz godina gradi se budući najduži željeznički tunel na svijetu – Brenner. Na golemom gradilištu angažirano je osam TBM-ova, takozvanih tunelskih krtica, koje poput megabušilica razbijaju stijene i otvaraju podzemne prolaze. Prije gotovo dva mjeseca službeno je probijen istražni tunel Baznog tunela Brenner, čime su Italija i Austrija po prvi put povezane podnožjem Alpa.
Radove na talijanskoj strani izveo je konzorcij predvođen Webuildom, a stroj za bušenje Flavia završio je put dug više od 14 kilometara. U svemu tome veliku su ulogu odigrali i hrvatski rudari, radnici iz cijele zemlje, od Karlovca do Dubrovnika, koji su još krajem kolovoza probili testnu cijev poznatu kao EKS, a onda su i prvi prošli tunelom te spojili dvije države. Na projektu u cjelini radi više od stotinu hrvatskih radnika.
Još impresivnije zvuči podatak da je osam Herrenknechtovih TBM-ova do sada iskopalo oko 83,4 kilometra tunela u Austriji i Italiji. Početkom mjeseca obilježena je nova prekretnica u napretku radova duboko ispod Alpa, proboj strojeva Lilia i Ida u glavnim tunelima dionice H41 Sill Gorge-Pfons, južno od Innsbrucka.
Strojevi od preko 2.400 tona i 160 metara dužine
Unatoč nježnim imenima, Lilia i Ida daleko su od nježnih strojeva. Riječ je o TBM-ovima s jednim štitom, teškim više od 2.400 tona i dugima oko 160 metara. Glave za bušenje promjera 10,25 metara pokreću se snagom od 4.550 kW (6.050 KS). Od početka rada u svibnju, odnosno lipnju 2023. godine, ovi su strojevi iskopali više od osam kilometara tunela i obložili ga prefabriciranim betonskim segmentima.
Lilia je šesti Herrenknechtov TBM koji je završio svoju dionicu na istočnoj glavnoj cijevi početkom listopada, dok je Ida svoj proboj u zapadnoj cijevi ostvarila krajem kolovoza. Dva dodatna Double Shield TBM-a trenutačno napreduju na dionici H53 Pfons-Brenner, a ukupna duljina tunela koju će Herrenknechtovi strojevi iskopati dosegnut će oko 90 kilometara. Herrenknecht Grupa za ovaj projekt isporučuje ne samo TBM-ove već i kompletnu prateću opremu: sustave za segmentnu proizvodnju, navigaciju i transport materijala te kilometarske transportne trake.
tunel Brenner, TBM-ovi na gradilištu | Foto: Herrenknecht
Jedinstven projekt i simbol europske suradnje
Istražni tunel Brennera, po svojoj duljini i tehničkoj izvedbi, jedinstven je u svijetu. Smješten između glavnih tunelskih cijevi, omogućio je minimiziranje geoloških i tehničkih rizika te osigurao bolju sigurnost i učinkovitije održavanje budućeg sustava.
Kako ističu iz uprave BBT SE, Brenner Base Tunnel nije samo inženjerski pothvat nego i simbol europske povezanosti. Njegova izgradnja smanjit će pritisak na osjetljive alpske regije, potaknuti prelazak tereta s cesta na željeznicu te Italiju i Austriju pozicionirati kao predvodnice održive prometne politike u Europi.
Hrvatski rudari probili tunel Brenner | Foto: baustela.hr
Alpe kao izazov europskog prometnog povezivanja
Alpe su stoljećima predstavljale prirodnu prepreku razvoju europskih prometnih mreža. Stare željezničke trase prolazile su preko visokih prijevoja, s izrazito strmim nagibima koji su ograničavali kapacitete i brzinu. Švicarska je 2016. otvorila bazni tunel Gotthard, dug 57 kilometara, koji je zahvaljujući minimalnim nagibima revolucionirao željeznički promet kroz Alpe. Dvije glavne cijevi tog tunela iskopane su TBM-ovima proizvedenima u Schwanauu.
Sljedeći veliki projekt nakon Gottharda i Brennera je bazni tunel Mont Cenis, ključna karika nove željezničke veze između Lyona i Torina. Za potrebe toga projekta naručeno je šest novih TBM-ova i dodatna prateća tehnologija za više od 70 kilometara tunela.
