Hrvatski rudari ispisali povijest: Ispod Alpa probili cijev budućeg najdužeg tunela na svijetu i spojili Austriju i Italiju

Probijanjem istražnog tunela Baznog tunela Brenner, Italija i Austrija prvi su put povezane ispod Alpa. Riječ je o ključnom koraku u izgradnji budućeg najdužeg željezničkog tunela na svijetu, dugog 64 kilometra, koji će ubrzati putovanja i smanjiti cestovni promet kroz osjetljivo alpsko područje. Istražni tunel dug 57,5 kilometara služio je za geološka ispitivanja, a kasnije će imati tehničku i sigurnosnu funkciju. U njegovoj izgradnji, poznatoj po iznimnoj preciznosti, sudjelovali su i hrvatski rudari, ostavivši tako svoj trag u ovom povijesnom europskom projektu.

Prije nekoliko dana postignut je povijesni uspjeh – službeno je probijen istražni tunel Baznog tunela Brenner, budućeg najdužeg željezničkog tunela na svijetu. Time su Italija i Austrija po prvi put povezane podnožjem Alpa. Radove na talijanskoj strani izveo je konzorcij predvođen Webuildom, a stroj za bušenje tunela Flavia završio je put dug više od 14 kilometara.

Na dubini od 1.400 metara delegacija je simbolično prešla granicu unutar tunela, obilježavajući ključan trenutak njegove izgradnje. Kako smo doznali, u projektu su važnu ulogu imali i hrvatski rudari iz cijele zemlje, od Karlovca do Dubrovnika. Još krajem kolovoza probili su testnu cijev poznatu kao EKS, a sada su prvi prošli tunelom i spojili dvije države. Zanimljivo je da na cijelom projektu radi više od stotinu hrvatskih radnika.

Pola kroz Italiju, pola kroz Austriju

Istražni tunel Brenner prati trasu dviju glavnih tunelskih cijevi i nalazi se 10 do 12 metara ispod njih. Dug je 57,5 kilometara, od čega 27,2 kilometra prolazi kroz Italiju, a 30,3 kroz Austriju. Tijekom gradnje služio je za geološka istraživanja i prikupljanje podataka o kvaliteti stijena, dok će u budućnosti imati ključnu tehničku funkciju, odvodnju, održavanje i sigurnosni evakuacijski put.

Za njegov iskop korištena su tri TBM stroja – Clio, Günther i Serena, koji su izbušili oko 42 kilometra tunela, dok su preostali dijelovi probijeni klasičnim rudarskim metodama. Posebnost projekta je izvanredna preciznost: na dionicama dugim gotovo 30 kilometara odstupanja su bila tek u centimetrima, što je omogućilo daljnju gradnju bez dodatnih korekcija.

Radovi na istražnom tunelu započeli su još 2008. godine u Italiji, a godinu kasnije u Austriji. Tijekom proteklih 15 godina obilježeni su nizom važnih prekretnica, od prvih proboja dionica Aica-Mules i Sill gorge tunela, preko južne dionice Wolf-Brenner, sve do trenutka kada je 2025. godine probijen spoj između Italije i Austrije.

Četiri lota i geotehnički izazovi

Dionica duga više od 50 kilometara, podijeljena je u četiri lota. Već su završeni podvožnjak Isarco i dionica H33 Tulfes-Pfons, dok su u tijeku radovi na ostalim segmentima. Paralelno se provodi modernizacija linije Fortezza-Ponte Gardena te obilaznica Trenta, čime se povećava učinkovitost željezničkog sustava povezanog s tunelom. Zbog složenih geotehničkih uvjeta primijenjena su napredna rješenja, poput zamrzavanja tla dušikom radi stabilizacije i sigurnosti.

Osim Brennera, Webuild gradi i prugu Torino-Lyon, također strateški važnu za transalpske veze i održivu mobilnost. S iskustvom izgradnje više od 3.500 kilometara tunela diljem svijeta, grupa se potvrđuje kao globalni lider u kompleksnim infrastrukturnim projektima. Bazni tunel Brenner ostat će povijesna prekretnica, ne samo za Italiju i Austriju, već i za čitavu Europsku uniju.

U srcu europskog koridora

Bazni tunel Brenner dio je skandinavsko-mediteranskog koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T), koji povezuje Helsinki s Maltom. Sa svojih 64 kilometra, uključujući obilaznicu Innsbrucka, bit će najduži željeznički tunel na svijetu.

Po završetku, putnički vlakovi moći će voziti do 250 km/h, skraćujući vožnju od Fortezze do Innsbrucka s 80 na 25 minuta. Projekt ima jasan cilj, prebaciti teret i putnike s cesta na željeznicu, smanjiti emisije i očuvati alpski okoliš.

Jedinstveni svjetski projekt

Ovaj ‘probni tunel’ po svojoj duljini i tehnološkoj izvedbi jedinstven je u svijetu. Smješten centralno ispod glavnih tunelskih cijevi, omogućio je da se geološki i tehnički rizici svedu na minimum. Istodobno, njegova buduća funkcija čini ga nezamjenjivim elementom sigurnosti i održavanja čitavog sustava.

Kako su naglasili članovi uprave BBT SE, Brenner Base Tunnel nije samo građevinski pothvat već i simbol europske povezanosti i suradnje. Njegova realizacija smanjit će pritisak na osjetljive alpske regije, potaknuti prijelaz s cestovnog na željeznički promet i učiniti Italiju i Austriju predvodnicama održive prometne politike u Europi.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.