Američka kompanija gradi novi plinski pravac za BiH kroz Hrvatsku, ulog ‘težak’ 270 milijuna eura
U trenutku kada većina europskih zemalja osjeća posljedice energetske krize izazvane smanjenim dotokom ruskog plina, projekt Južna interkonekcija nudi nadu za diverzifikaciju izvora energije. Novi plinovod, koji povezuje LNG-terminal na hrvatskom otoku Krku s Federacijom BiH, trebao bi omogućiti dotok američkog ukapljenog prirodnog plina i smanjiti ovisnost zemlje o jednom dobavljaču. Strateški projekt, dug 236 kilometara, mogao bi postati ključna infrastruktura za energetsku sigurnost regije, ali njegova realizacija suočava se s političkim, tehničkim i ekonomskim izazovima.
opskrba plinom | Pixabay
Projekt Južna interkonekcija predstavlja planirani plinovod koji bi prvi put omogućio dotok američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Bosnu i Hercegovinu preko Hrvatske. Plinovod bi spojio mreže operatora Plinacro u Hrvatskoj i BH‑Gas u Federaciji BiH, čime bi BiH dobila alternativni pravac za opskrbu plinom vrijedan oko 270 milijuna eura.
Predviđena trasa prolazi od Dugopolja i Zagvozda u Hrvatskoj do Posušja, Tomislavgrada i centralne Bosne, s odvojkom prema Hercegovini. Ukupna dužina plinovoda je oko 236 kilometara, od čega je 74 kilometara u Hrvatskoj, a 162 kilometra u BiH. Kapacitet plinovoda predviđen je do 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, što je višestruko više od trenutne potrošnje u BiH.
Ciljevi i strateški značaj
Glavni cilj projekta je diverzifikacija izvora plina za BiH i smanjenje ovisnosti o dosadašnjem dominantnom dobavljaču, Rusiji. Povezivanje s LNG-terminalom na otoku Krku omogućit će uvoz plina iz globalnog tržišta, uključujući američki LNG. Plinovod bi također trebao omogućiti plinifikaciju dijelova Bosne i Hercegovine koji do sada nisu priključeni na plinsku mrežu, posebice Hercegovine i centralne Bosne.
Strateški značaj projekta prepoznat je i u međunarodnim krugovima, jer doprinosi energetskoj sigurnosti regije. Američki predstavnici već su izrazili podršku projektu i predložili da američka kompanija sudjeluje u izgradnji i upravljanju infrastrukturom, piše bankwatch.org.
Zakonski okvir i regulatorna pitanja
Zakon o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH usvojen je krajem 2024. godine u Zastupničkom domu, dok ga je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio u siječnju 2025. godine. Zakonski okvir definira operatora, trasu, dozvole i način eksproprijacije zemljišta.
Hrvatska strana, kako izvještava operator Plinacro, tehnički je spremna za izgradnju dionice u svojoj zemlji, dok su u BiH u tijeku pripreme za prostorno-plansku i tehničku dokumentaciju. Iako su pravni temelji uspostavljeni, projekt još uvijek ovisi o međudržavnom sporazumu BiH i Hrvatske te o osiguranju potrebnog financiranja i političkog konsenzusa unutar BiH.
plinovod | foto: Plinacro
Izazovi i kritike
Projekt se suočava s nizom izazova. Kapacitet plinovoda predviđen za 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje znatno premašuje trenutnu potrošnju u BiH, što analitičari smatraju prekomjernim i potencijalno rizičnim ulaganjem.
Kritičari također upozoravaju na ekološke i klimatske implikacije te rizik od jačanja ovisnosti o fosilnim gorivima u vrijeme energetske tranzicije. Političke podjele u BiH dodatno kompliciraju realizaciju projekta, osobito u vezi s pitanjem tko bi trebao upravljati infrastrukturom. Unatoč zakonskoj osnovi, tehničke, imovinsko-pravne i financijske prepreke još uvijek stoje na putu realizaciji.
Trenutačni status i planovi
Prema najnovijim izvješćima iz 2025. godine, zakon je donesen, elaborat o parcelama na trasi je objavljen. Uz to, američka strana predložila je model u kojem privatna američka kompanija preuzima izgradnju i upravljanje.
Hrvatski dio trase je tehnički spreman i osigurane su potrebne dozvole. Cilj je da izgradnja plinovoda započne 2026. godine. Projekt se promatra kao strateški potez za energetsku sigurnost BiH i regije, jer osigurava alternativni pravac plina i doprinosi smanjenju geopolitičke ovisnosti.
cijevi u postrojenju | foto: Freepik
Potencijal i rizici
Južna interkonekcija predstavlja ambiciozan korak prema diversifikaciji energetskih izvora i povezivanju BiH s globalnim tržištem plina. Projekt može potaknuti industrijski razvoj, grijanje domaćinstava i modernizaciju infrastrukture.
No, istovremeno, visoki kapacitet, rizik od vezivanja za fosilna goriva i politički izazovi ukazuju na moguće probleme u dugoročnoj isplativosti. Iako su zakon i međunarodna podrška stvorili preduvjete za izgradnju, realizacija projekta i dalje ovisi o složenoj kombinaciji političke volje, financiranja i tehničke izvedivosti.
