Stanovi se grade kao da sutra ne postoji: Samo u jednom mjesecu za njih 1.632 zatražena dozvola

U studenome 2025. u Hrvatskoj je izdano 973 građevinske dozvole, što je 3,7 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Unatoč mjesečnom padu, u razdoblju od siječnja do studenoga ukupno je izdano 11.018 dozvola, što je 1,4 posto više nego lani. Gotovo 89 posto dozvola odnosilo se na zgrade, a novogradnja je činila gotovo 79 posto svih izdanih dozvola. Prema izdanim dozvolama planirana je izgradnja 1.632 stana, s prosječnom površinom od 96,7 četvornih metara. Ukupna predviđena vrijednost radova u studenome dosegnula je 822 milijuna eura, što potvrđuje stabilnu investicijsku aktivnost u građevinskom sektoru.

Građevinska aktivnost u Hrvatskoj tijekom studenoga 2025. godine pokazuje znakove blagog usporavanja na godišnjoj razini, ali bez dramatičnih poremećaja u ukupnom investicijskom ciklusu. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u tom je mjesecu izdano ukupno 973 građevinske dozvole, što je 3,7 % manje nego u studenome 2024. godine.

Takav rezultat upućuje na oprezniji pristup investitora u završnici godine, što je dijelom povezano sa sezonskim kretanjima, ali i s općim makroekonomskim okolnostima. Istodobno, građevinski sektor i dalje ostaje jedan od ključnih nositelja gospodarske aktivnosti, osobito kroz stanogradnju i projekte vezane uz razvoj zgrada.

Važno je naglasiti da se mjesečni pad ne može promatrati izolirano, već u širem kontekstu kretanja tijekom cijele godine. Upravo kumulativni podaci za razdoblje od siječnja do studenoga pružaju realniju sliku stvarnog stanja na tržištu. Oni pokazuju da, unatoč oscilacijama, interes za nove projekte i dalje postoji. U tom smislu, studeni 2025. predstavlja više fazu stabilizacije nego početak snažnijeg pada građevinske aktivnosti.

Stabilnost

Unatoč padu broja izdanih dozvola u studenome, kumulativni podaci za razdoblje od siječnja do studenoga 2025. godine govore u prilog stabilnom razvoju građevinske aktivnosti. U tom je razdoblju izdano ukupno 11.018 građevinskih dozvola, što je 1,4 % više nego u istom razdoblju 2024. godine. Ovakav rast, iako umjeren, pokazuje da se investicijski ciklus u graditeljstvu nije prekinuo.

Posebno je važno naglasiti da se povećanje bilježi unatoč izazovima poput rasta cijena materijala, nedostatka radne snage i strožih uvjeta financiranja. Podaci upućuju na to da investitori i dalje planiraju nove projekte, ali s većim oprezom.

Sezonski učinci također imaju utjecaj, budući da je kraj godine tradicionalno slabiji za izdavanje dozvola. Zbog toga se studeni ne može promatrati izolirano, već u kontekstu cijele godine. Upravo kumulativni pokazatelji daju realniju sliku kretanja u sektoru.

Najviše se grade zgrade

Prema vrstama građevina, u studenome 2025. godine čak 88,7 % svih izdanih dozvola odnosilo se na zgrade. Preostalih 11,3 % izdano je za ostale građevine, među koje spadaju infrastrukturni, prometni i energetski objekti. Ovakva struktura potvrđuje da je gradnja zgrada i dalje temelj građevinske aktivnosti u Hrvatskoj.

Dominacija zgrada vidljiva je i u predviđenoj vrijednosti radova, gdje zgrade čine više od dvije trećine ukupnog iznosa. Takav trend prisutan je i u dosadašnjem dijelu godine, što upućuje na kontinuitet. Posebno je izražen interes za stambene projekte, ali i za određene vrste nestambenih zgrada.

Građevinski sektor očito i dalje reagira na potražnju tržišta, osobito u urbanim i turistički atraktivnim područjima. Istodobno, manji udio ostalih građevina može upućivati na fazno planiranje većih infrastrukturnih projekata. Sveukupno gledano, struktura dozvola ostaje slična prethodnim godinama.

Novogradnja buja

Analiza prema vrstama radova pokazuje jasnu dominaciju novogradnje u studenome 2025. godine. Čak 78,8 % svih izdanih građevinskih dozvola odnosilo se na izgradnju novih objekata. Preostalih 21,2 % dozvola izdano je za rekonstrukcije, uključujući dogradnje, nadogradnje i prenamjene.

Takav omjer potvrđuje da investitori i dalje češće ulaze u nove projekte nego u obnovu postojećih građevina. Novogradnja nosi i znatno veći dio ukupne predviđene vrijednosti radova.

U studenome je ukupna vrijednost planiranih radova iznosila 822,1 milijun eura, od čega se većina odnosi upravo na nove građevine. Rekonstrukcije, iako manje zastupljene, i dalje imaju važnu ulogu u urbanim sredinama. One često omogućuju povećanje funkcionalnosti i kapaciteta postojećih objekata. Dugoročno gledano, njihov značaj mogao bi rasti, osobito u kontekstu održivog razvoja.

Vrijednost radova

Ukupna predviđena vrijednost radova na temelju dozvola izdanih u studenome 2025. iznosila je 822,1 milijun eura. Od toga se 545,1 milijun eura odnosi na zgrade, dok je za ostale građevine planirano 277,0 milijuna eura. Ovi podaci jasno pokazuju da se najveći investicijski kapital i dalje usmjerava u gradnju zgrada.

Unutar tog iznosa, novogradnja zauzima dominantan udio, što potvrđuje orijentaciju tržišta prema novim projektima. Vrijednost radova na rekonstrukcijama iznosila je 219,2 milijuna eura, što nije zanemariv iznos. To pokazuje da obnova postojećeg fonda i dalje privlači investitore.

Istodobno, relativno visoka vrijednost ostalih građevina upućuje na prisutnost većih infrastrukturnih zahvata. Takva raspodjela ulaganja može imati pozitivan učinak na cjelokupno gospodarstvo. Građevinski sektor pritom ostaje jedan od ključnih pokretača investicija.

Više od 1.600 novih stanova u jednom mjesecu

Građevinske dozvole izdane u studenome 2025. godine predviđaju izgradnju ukupno 1.632 stana. Ukupna korisna površina tih stanova iznosi 157.850 četvornih metara. Prosječna površina stana doseže 96,7 četvornih metara, što je relativno visoka vrijednost u odnosu na dugogodišnji prosjek.

Većina stanova, njih 1.531, planirana je u novim zgradama. Manji dio stanova rezultat je dogradnji, nadogradnji i prenamjena nestambenog prostora. Ovakva struktura potvrđuje da se stanogradnja i dalje prvenstveno oslanja na novogradnju.

Broj planiranih stanova ukazuje na kontinuiranu potražnju za stambenim prostorom. Posebno je važno da se značajan dio stanova gradi u višestambenim zgradama. To može doprinijeti većoj dostupnosti stanovanja u urbanim sredinama.

Preferencije tržišta

Analiza stanova prema broju soba pokazuje zanimljivu strukturu planirane stanogradnje. Najviše je predviđeno dvosobnih stanova, ukupno 477, dok je trosobnih planirano 439. Slijede četverosobni stanovi, kojih je 359, što ukazuje na snažnu prisutnost obiteljskih stanova.

Jednosobnih stanova planirano je 192, dok je broj većih stanova s pet i više soba također značajan. Ukupno je čak 165 stanova s pet ili više soba, što upućuje na potražnju za prostranijim stambenim jedinicama. Takvi stanovi najčešće se grade u obiteljskim kućama ili u projektima višeg standarda.

U stambenim zgradama s jednim stanom posebno se ističe velik udio četverosobnih i većih stanova. U višestambenim zgradama dominiraju dvosobni i trosobni stanovi. Ova struktura odražava različite potrebe tržišta i kupaca. Investitori očito nastoje prilagoditi projekte potražnji.

Dva paralelna trenda

U studenome 2025. izdano je 863 građevinske dozvole za zgrade, od čega se 690 odnosi na nove zgrade. Među njima, 607 dozvola izdano je za stambene zgrade. Posebno se ističu stambene zgrade s jednim stanom, odnosno obiteljske kuće, za koje je izdano 393 dozvole. Time obiteljska gradnja i dalje čini važan segment hrvatske stanogradnje.

Istodobno, izdano je 165 dozvola za stambene zgrade s tri i više stanova. Upravo u tim zgradama planiran je najveći broj novih stanova. To potvrđuje paralelno postojanje dvaju trendova – individualne i višestambene gradnje. Višestambeni projekti osobito su prisutni u većim gradovima i na obali. Obiteljske kuće češće se grade u prigradskim i ruralnim područjima. Takva raznolikost pokazuje prilagodbu različitim prostornim i tržišnim uvjetima.