Rasprava o legalizaciji: Roka nema, ali stiže digitalna inspekcija od koje se ne može pobjeći
U Hrvatskom saboru jučer je otvorena rasprava o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koje donose niz važnih novosti. Najznačajnija promjena je ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, čime se postupak omogućuje u bilo kojem trenutku. Istodobno se uvode stroži uvjeti, jer se i dalje mogu ozakoniti isključivo objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine. Novi zakon donosi potpunu digitalizaciju postupka kroz Informacijski sustav prostornog uređenja, uz obveznu potpunu dokumentaciju. Uz to, predviđene su veće naknade i snažnije kontrole kako bi se spriječila buduća bespravna gradnja. Evo što je o Zakonu govorio Bačić, a što oporba.
Branko Bačić | foto: Branko Bačić FB
U Hrvatskom saboru jučer je započela rasprava u prvom čitanju o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koja je otvorila brojna pitanja o učinkovitosti dosadašnje legalizacije i budućnosti prostornog planiranja. Zakon je u ime predlagatelja predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, uz sudjelovanje državne tajnice Dunje Magaš.
Tijekom rasprave zastupnici su se dotaknuli problema dugogodišnje bespravne gradnje, ali i potrebe da se administrativni postupci pojednostave za građane koji do sada nisu uspjeli ozakoniti svoje objekte.
Vlada smatra da se ukidanjem roka za podnošenje zahtjeva uklanja jedna od najvećih prepreka u postupku legalizacije. Istodobno, dio oporbe upozorio je na opasnost da se takvim rješenjem šalje poruka tolerancije prema nezakonitoj gradnji. Rasprava je pokazala da postoji široka suglasnost oko potrebe za redom u prostoru, ali i razlike u viđenju načina na koji ga treba postići.
Što se mijenja
Najvažnija novost predloženih izmjena je ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Time se građanima omogućuje da zahtjev podnesu u bilo kojem trenutku, ali samo ako su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti.
Ključni uvjet ostaje nepromijenjen, objekt mora biti vidljiv na digitalnoj orto-foto karti Državne geodetske uprave od 21. lipnja 2011. godine. Sve građevine izgrađene nakon tog datuma i dalje se ne mogu legalizirati.
Ministar Bačić naglasio je kako se ovime ne otvara prostor za novu bespravnu gradnju, već se rješavaju zaostali slučajevi iz prošlosti. Također je istaknuto da se legalizacija i dalje neće odnositi na objekte na pomorskom dobru, zaštićenim prirodnim područjima, infrastrukturnim koridorima, šumskom i vodnom zemljištu te kulturnim i arheološkim lokalitetima. Posebno su pooštreni kriteriji za planirane istražne i infrastrukturne koridore, gdje legalizacija više neće biti moguća ni u iznimnim slučajevima.
Bespravna gradnja | Screenshot: HRT
Digitalizacija postupka i veći troškovi
Jedna od tema koja je izazvala značajnu pozornost u saborskoj raspravi jest potpuna digitalizacija postupka legalizacije. Prema prijedlogu zakona, svi zahtjevi podnosit će se isključivo putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Uz zahtjev će morati biti priložena cjelovita dokumentacija, uključujući geodetsku snimku izvedenog stanja, arhitektonsku ili građevinsku snimku te izjave ovlaštenih inženjera o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti objekta.
Nepotpuni zahtjevi neće se moći niti predati, čime se želi izbjeći dugotrajno dopunjavanje dokumentacije. Osim administrativnih promjena, zakon predviđa i veće financijsko opterećenje za podnositelje zahtjeva. Naknada za bespravnu gradnju bit će viša nego ranije, a određivat će se prema veličini, lokaciji i namjeni objekta. Ministar je naglasio da se time želi postići veća pravednost, ali i destimulirati buduća nezakonita gradnja.
Kazne i nadzor
Tijekom rasprave ministar Bačić podsjetio je i na podatke o dosadašnjoj legalizaciji, istaknuvši da je od 2011. godine zaprimljeno više od 902 tisuće zahtjeva, od čega ih je riješeno oko 822 tisuće. Unatoč tome, bespravna gradnja i dalje predstavlja ozbiljan problem, zbog čega Vlada najavljuje strože mjere kontrole.
Novim Zakonom o gradnji već su uvedene visoke novčane kazne za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez dozvole, a one se kreću od 4.000 do 15.000 eura, ovisno o vrsti građevine. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa razmatra se i mogućnost da se bespravna gradnja definira kao kazneno djelo.
Dodatno, uvodi se sustav ‘digitalne inspekcije’ koji će kroz ISPU omogućiti svakodnevno praćenje promjena na zemljištu. Sustav će automatski upozoravati inspektore i komunalne redare na sumnjive zahvate u prostoru. Kako je istaknuto u Saboru, cilj ovih izmjena nije samo rješavanje prošlih problema, već jasna poruka da se u budućnosti bespravna gradnja više neće tolerirati.
