Država planira ‘ubrati’ stotine milijuna eura od ‘rupa bez dna’, računa se na građane i poduzetnike
Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine te Godišnji planu upravljanja za 2026. godinu dva su važna dokumenta koja su ušla u javno savjetovanje. Kroz njih država planira svoj prihod od nekretnina koje su godinama, neke i desetljećima, samo trošak i rupa bez dna. I to ne mali prihod, planovi obuhvaćaju ambiciozne, milijunske iznose. Nešto će se prodavati, nešto završiti u najmu, a za strateške investicije tražit će se i partneri iz privatnog sektora. Evo detalja.

Branko Bačić | foto: Branko Bačić FB
Upravljanje državnom imovinom u Hrvatskoj ulazi u novu, ambicioznu fazu u kojoj država želi znatno povećati učinkovitost, smanjiti troškove i istodobno ostvariti značajne prihode. Prema najavama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predviđa se snažnija aktivacija nekretnina i pokretnina koje su godinama bile zapuštene ili nedovoljno iskorištene.
Poseban naglasak stavlja se na transparentnost procesa, ali i na uključivanje javnosti kroz savjetovanja i javne pozive. Trenutačno je u tijeku javno savjetovanje o ključnim dokumentima koji će definirati upravljanje državnom imovinom u sljedećih deset godina.
Riječ je o Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2026. do 2035. godine te Godišnjem planu upravljanja za 2026. godinu. Odnosno o dokumentima koji jasno pokazuju da država ima konkretne ciljeve, ali i velike financijske ambicije koje se mjere u stotinama milijuna eura.
Strategija do 2035.
Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2026. do 2035. godine, kažu vladajući, postavlja jasne i mjerljive ciljeve kada je riječ o aktivaciji nekretnina. Prema nacrtu prijedloga, država planira do 2035. godine aktivirati 60 posto nekretnina od strateškog značenja. Osim toga, cilj je aktivirati i najmanje 50 posto površina koje nisu od strateškog značaja, a kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.
Time se želi potaknuti razvoj lokalnih sredina i staviti u funkciju imovina koja trenutačno ne donosi nikakvu korist. Financijski učinci ovakvog pristupa iznimno su ambiciozni, jer se planira uprihoditi ukupno 1,2 milijarde eura od nekretnina i pokretnina u državnom vlasništvu.
Strategija predviđa različite modele raspolaganja, uključujući prodaju, zakup, pravo građenja i druge oblike korištenja. Iz Ministarstva graditeljstva naglašavaju kako će se voditi računa o javnom interesu, ali i o tržišnim uvjetima. Javnost u ovom procesu ima važnu ulogu, budući da javno savjetovanje traje do 28. veljače 2026. godine.

Stambena zgrada | Foto: Ramona Ščuric
Godišnji plan za 2026.
Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za 2026. godinu konkretizira dio ciljeva iz dugoročne strategije. Država u toj godini planira ostvariti prihode od ukupno 75 milijuna eura, što se velikim dijelom odnosi na raspolaganje nekretninama.
Definirane su i strateške nekretnine kojima se namjerava raspolagati već iduće godine. Među njima su turistička zona Privlaka, dječje selo Promajna, Spomen dom Kumrovec, kamp Peruština u Diklu te Vila Svežanj u Kostreni. Riječ je o atraktivnim lokacijama koje imaju značajan razvojni i komercijalni potencijal. Država pritom ne isključuje različite modele ulaganja, uključujući suradnju s privatnim sektorom.
Planom je predviđeno i raspisivanje čak 177 javnih poziva za nekretnine koje nisu od strateškog značaja. To se odnosi na zemljišta, stanove i poslovne prostore diljem zemlje. Nadležna tijela planiraju sklopiti oko 1900 ugovora, od kupoprodaje do prava građenja i prava služnosti.
Stanovi, uštede i Branimirova
Osim prodaje i komercijalnog korištenja imovine, država snažno naglašava i društvenu komponentu upravljanja nekretninama. Tvrtka Državne nekretnine u ovoj godini planira obnoviti dodatnih 300 stanova u državnom vlasništvu. Ti stanovi namijenjeni su priuštivom najmu, stanovanju, ali i zbrinjavanju zaštićenih najmoprimaca.
Uz to, planirana je obnova deset poslovnih prostora te dviju zgrada za smještaj tijela državne uprave i organizacija civilnog društva. Ministar Branko Bačić istaknuo je kako je cilj povećati broj državnih institucija koje će biti smještene u vlastitim prostorima. Naime, time bi se znatno smanjili iznosi koje država godišnje izdvaja za zakup privatnih nekretnina.
U tom kontekstu posebno je istaknut plan otkupa preostalih 36 posto zgrade Vjesnika te stjecanje zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Te bi nekretnine služile za privremeni ili trajni smještaj državnih tijela tijekom obnove postojećih zgrada.
Za kraj treba reći i da, kada je pak riječ o pokretninama i privremeno oduzetoj imovini, država planira dodatni prihod od oko 400 tisuća eura. Što je manji dio ‘kolača’, ali nije svakako nije zanemarivo.