Razgovarali smo s knauferom: Prepustite posao stručnjacima
Kupili ste stan i u njemu vidite ogroman potencijal. Međutim, neke zidove treba srušiti, dok druge treba nanovo izgraditi. K tome vi niste majstor, a o pregrađivanju prostorija znate jedino da se ovim poslom bavi osoba zvana ‘knaufer’. Što sve točno radi jedan knaufer, ispričao nam je Vladimir Meštrović Dante, koji nam je ujedno dao i neke korisne savjete na ovu temu.
Vladimir Meštrović Dante | foto: Facebook
Vladimir je po struci ugostitelj, iz ljubavi glazbenik i tekstopisac, a iz egzistencijalnih razloga knaufer. Objasnio nam je da je u građevinu, točnije unutarnje uređenje stanova, sam ušao prije nekih sedam godina. Kada je shvaio da ga to zaista zanima i da to želi raditi, tražio je od Zavoda za zapošljavanje neku vrstu prekvalifikacije u vidu, smjeru graditeljstva. Pružila mu se prilika ići na plaćenu prekvalifikaciju za montera suhe gradnje, u narodu, knaufera.
Zanimalo nas je što sve radi jedan knaufer, ali i na koje je projekte naš sugovornik posebno ponosan. Vladimir nam je objasnio da je prvenstveno soboslikar, što obuhvaća rabiciranje zidova, gletanje i bojanje. Rekao nam je da knauf radi po potrebi klijenata i da kada ima zahtjevnije projekte u vidu adaptacije stanova i većih površina, zove provjerenog kolegu, Marka Birčića.
– Što se tiče posla u suhoj gradnji, danas se svi unutarnji radovi mogu odraditi knaufom, bilo da se radi o kupaoni, stropovima ili izvedbi jedne velike sobe u dvije ili više zasebnih prostorija. Knauf se može lijepiti na zidove gdje je moguće ili postavljati na aluminijske profile. Zavisi od podloge i njezine namjene, objašnjava Vladimir.
Naš sugovornik je za sada najviše ponosan na prvi samostalan projekt. Bilo je naravno lijepih stvari koje je radio s kolegama, i nekih samostalnih, ali taj prvi mu je nekako još uvijek najdraži. Ipak, trenutni projekt na kojem radi možda zauzme to mjesto – radi na vlastitoj vikendici na Korani.
– Prvi sam radio jednoj umirovljenoj, vojnoj pilotkinji HRZ-a. Kako je osebujna osoba, koja svira u bendu, vozi motor i obožava životinje, željela je sobu za sebe, s izolacijom, da može svirati, snimati itd. Imala je veliki boravak s kuhinjom, izlaskom na balkon i stepenicama za gornji kat. Tu je htjela malo pregraditi i imati vrata pa sam tako to i napravio. Trenutno na našoj vikendici, na Korani, staroj drvenoj kući, s betonskim podom i grijanjem na peć, uređujemo sobu po sobu pa vjerujem kada to završim, bit će mi najdraži projekt, kaže Vladimir.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Knaufer – Koliko ih ostaje u Hrvatskoj?
Neprestano čujemo kako Hrvatska nema dobrih majstora te da su Austrija i Njemačka postale meke za naše radnike pa smo htjeli čuti Vladimirovo mišljenje na ovu temu. Rekao nam je da ima dobrih majstora kod nas i da surađuje s nekima, u svim smjerovima građevine. Ali, kako nam je objasnio, većina je vezana za rad u nekoj firmi – nisu obrtnici ili ‘sami svoji gazde’ da možete do njih osobno za nekakav privatan posao.
– I Austrija je dobra destinacija za rad. Mislim da je to prvenstveno zbog cijene rada samog majstora, ali i to je sve povezano i ne možemo opet samo bacati krivnju na vlasnike građevinskih firmi. Cijena materijala, evo baš za knaufere i primjerice krovopokrivače, u vidu cijena aluminijskih i metalnih materijala skočila je i do 300 posto, objašnjava Vladimir.
– Naravno, ne možete uz naš standard naplatiti klijentu shodno cijenu, nego morate radnicima smanjiti malo satnice, a pojačati obujam posla, da bi vi kao vlasnik sve mogli plaćati. Ima i hohštaplera koji ne isplaćuju plaće, kasne, muljaju tako da i oni nose dio krivnje migracije naših majstora. I jedan veoma važan faktor je dolazak jeftinije radne snage s prostora primjerice Kosova, Albanije, Nepala ili Indije. Oni rade za manje novce, a nedjeljom i po 10 do 12 sati, za mogućnost ostanka u Hrvatskoj, tako da domaći majstori jednostavno gube mjesto, dodaje Vladimir.
Naš sugovornik također ističe da je kvalitetan majstor onaj koji je majstor svog posla, odnosno smjera, bilo da se radi o knauferu, keramičaru, soboslikaru ili električaru. To je osoba koja dolazi po dogovoru, na vrijeme, cijeni klijentov novac i vrijeme, precizna je u svom poslu te je čista i pristojna. Istaknuo je da misli da su to veoma bitne i cijenjene vrline i u krajnjem slučaju, potrebne za biti majstor.
Knaufer – Problem u gradnji jest manjak majstora
Kako su mnogi Hrvati frustrirani posljedicama potresa zamoli smo našeg sugovornika da prokomentira i ovu temu. Rekao nam je da je sam centar Zagreba ‘loše napravljen’ zbog vremena kada je rađen. Ipak, ističe da su problematične i kuće rađene u novije vrijeme jer su rađene po principu kumova, prijatelja i ‘imam ti ja nekog’ tipova gradnje.
– Pet posto ‘novijih’ objekata i to mislim na period od cca 90 – ih do 2010 – ih je napravljen onako, labavo, malo da se uštedi, sve ostalo je super izdržalo, zaista jak potres. Novi objekti od 2010 – ih do danas imaju možda jedan posto labave gradnje. Građevinarstvo u Hrvatskoj je odlično, po pitanju sigurnosti. Naravno da klijenti sada imaju pitanja oko potresa i kako to može utjecati na njihov dom, ali brzo se utvrdi je li objekt siguran ili ne, smatra Vladimir.
Morate imati ‘žicu’ za građenje
Za kraj smo našeg sugovornika pitali padaju li mu na um neki trendovi ili noviteti vezani uz knauf na koje bismo posebno trebali obratiti pažnju, a poželjeli smo doznati i savjete za sve koji se upuštaju u rad s knaufom kod kuće sami samcati. Vladimir kaže da se ne može sjetiti nekog novog trenda koji mu je baš zapeo za oko, osim ‘lažnog zida’.
– Jedino što kod nas nisam vidio u izradi, niti da ima materijal za kupiti da bi se izvelo, je ‘lažni zid’. To je zid koji to nije. Kada se nekakva prostorija ili prostor zatvori s knaufom koji se nalazi na profilu koji ima kotače i šine, nastaje nešto tipa kliznih ormara. Iza može biti garderoba ili ormar ili cijela prostorija, a na prvi pogled kada je zatvoren, izgleda kao zid. To kod nas nisam još vidio, ističe Vladimir.
Što se pak savjeta u izradi knaufa tiče, naš sugovornik ističe kako morate raditi dosta dobro i imati ‘žicu’ za građenje da bi doma sami nešto napravili.
– Ako niste baš vješti s rukama i u gradnji, bolje nemojte. Zovite nekoga tko zna. Čak i ako znate knaufera, svakako vam treba par ruku za pomoć jer nije lako balansirati s pločama od 2,5 kvadrata i 20 kg i profilima koji su lagani, ali dugački po 3, 4 metra. A i alat nije baš povoljan i nemate to baš doma uz čekić, ključ, škare i odvijač. Treba vam udarna bušilica, škare za metal ili fleksa, gleter, špahtla, velika i mala vaser vaga, dok trebate znati i materijale koje ćete koristiti. Dobar izbor je YouTube, ali kažem, ako ne znate s alatima i to nije vaš štih, bolje nemojte pokušavati, savjetuje Vladimir.
