Milijunska rekonstrukcija zgrade koja je u Jugoslaviji promijenila koncept zdravstvenih ustanova
Dom zdravlja Zagrebačke županije i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) zaključili su javni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja rekonstrukcije i dogradnje samoborske ispostave Doma zdravlja. Projekt obuhvaća gradnju nove zgrade i dogradnju postojeće u kojoj je trenutačno smještena hitna pomoć. Kao i rekonstrukciju postojećih parkirališta na parteru. Iza pobjedničkog rada stoji Tonći Vlahović koji je najbolje uklopio nove elemente u autorski izraz Mladena Vodičke iz 1962. godine.
Dom zdravlja Zagrebačke županije | foto: Tonći Vlahović/UHA
Grad Samobor davno je prerastao kapacitete svog Doma zdravlja te je potrebno nadograditi njegove objekte kako bi se održala kvaliteta pružanja zdravstvene usluge na ovom području. Da bi se sačuvala arhitektonska uspješnost kompleksa te poštovale odredbe GUP-a Grada Samobora, naručitelj, Dom zdravlja Zagrebačke županije, proveo je javni arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Prvu nagradu, u neto iznosu 22.400 eura, zaslužio je rad autora Tonćija Vlahovića čiji se pristup temelji na u javnom natječaju traženim principima pragmatičnosti, jednostavnosti, ekonomičnosti gradnje i održavanja. Sve uz visoko poštovanje vrijednosti postojećeg modernističkog kompleksa iz 20. stoljeća koji potpisuje arhitekt Mladen Vodičko (1926.-1989.).
Dom zdravlja Zagrebačke županije | foto: Tonći Vlahović/UHA
Zdravstvene ulice i trgovi
Vodičko je u Samoboru prvi put ostvario ideju i koncept doma zdravlja kao maloga grada, pokazujući izrazit osjećaj za mjerilo grada Samobora i lokaciju. Na ovom kompleksu, koji ni danas nije izgubio arhitektonsku svježinu i modernost, vidljive su sve odlike arhitektonskog izraza Mladena Vodičke: naglašena neovisnost konstrukcije od arhitektonskih volumena, uporaba svjetlosnih traka kao izvora svjetla u ulicama kompleksa i između volumena. Kao i uporaba jednog materijala (prani kulir) za sve volumene kompleksa, te uporaba fasadnih elemenata kao membrana koje dijele vanjski od unutrašnjeg prostora.
– Konstrukcija i upotrijebljeni materijali i danas odolijevaju vremenu. Ideju zdravstvenih ulica, trgova i atrija kao javnih urbanih prostora grada oko kojih su organizirani različiti zdravstveni sadržaji Vodička je poslije primijenio i na nizu drugih lokacija. Djelo se temelji na postavkama pokreta moderne te zagrebačke škole arhitekture, izvještavaju iz Društva inženjera i tehničara grada Samobora.
Dom zdravlja Samobor | foto: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora
Kombinirani koncept
Vlahovićevo rješenje nastoji očuvati postojeći autorski izraz cijenjenog Mladena Vodičke, prepoznajući samoborski Dom zdravlja kao vrijedno djelo hrvatske moderne, ali nudeći mu suvremeno funkcionalno proširenje.
– Pješačka mreža unutar kompleksa dodatno se potencira novim sadržajima unutar natječajnog obuhvata, a glavna pješačka os pod nadstrešnicom ostaje main event’, opisuje arhitekt u svom idejnom rješenju.
Objekt A, predviđen za rušenje, dobiva prizemnu repliku s istom oblogom na pročelju kao i ostatak kompleksa, predviđenom energetskom obnovom. Istom oblogom obuhvaća se i cijeli prizemni objekt D.
Na postojeću strukturu nadograđuje se vidljiva interpolacija – tri jednaka dvoetažna volumena povezana mostovima, apstrahirana u oblikovanju, koji se naslanjaju na prizemne objekte A i D te lebde iznad hitnog prijema. Takva podjela volumena omogućuje faznu izgradnju bez prekida rada doma zdravlja.
Lagana čelična konstrukcija
Ukupna bruto površina predviđene gradnje i dogradnje iznosi 2.509 kvadrata, a ukupna površina rekonstrukcije pripadajućeg parkirališta 4.990 kvadrata. Inače riječ je o investiciji od čak 8.200.000 eura bez PDV-a.
Novi volumeni na betonskoj bazi postojećih prizemnih struktura predviđeni su kao lagana čelična konstrukcija. Dok se vanjska ovojnica sastoji od sendvič panela ili prefabriciranih betonskih elemenata s trapeznim limom kao završnim slojem. Ističe se kako će se ovim postići najbolji omjer troška i funkcionalnosti.
S druge strane, laki pregradni zidovi omogućuju fleksibilnost budućih prenamjena. Za staklene stijene i prozore predviđena je klasična dvoslojna transparetna fasada s ALU profilima, dok su mostovi obloženi translucentnim termo staklom. Interijer je pak koncipiran u mirnim tonovima i svjetlosnim akcentima koji stvaraju ugodan, nenametljiv ambijent.
Dom zdravlja Zagrebačke županije | foto: Tonći Vlahović/UHA
Energetska učinkovitost i zelenilo
Ističe se kako projekt počiva na ideji efikasne arhitekture koja koristi lokalne klimatske uvjete kroz pasivne mjere, a to su prirodno grijanje, osvjetljenje i prozračivanje. Takav pristup donosi do 12% uštede energije potrebne za grijanje i rasvjetu.
Toplinska masa omogućuje i do 16% kraće razdoblje hlađenja u ljetnim noćima. Obnovljivi izvori energije integrirani su kroz sustav iskorištavanja podzemnih voda i fotonaponske panele na kosim krovovima.
Na krovovima volumena smještene su tehničke jedinice i solarni paneli, dok je ispod volumena 2 i 3 projektirana podzemna garaža za 16 ambulantnih vozila, uz popratne tehničke i servisne prostore te prostore za dezinfekciju i sterilizaciju. Okoliš visokog zelenila ostaje maksimalno sačuvan te se nadopunjuje listopadnim stablima kako bi se omogućila sezonska fleksibilnost (zima/ljeto – sunce/sjena).
Dom zdravlja Zagrebačke županije | foto: Tonći Vlahović/UHA
Postupak odabira
Niti jedan rad koji je konkurirao nije podlegao najstrožim kriterijima za isključenje, a to su radovi predani poslije roka navedenog u uvjetima Natječaja, koji ne sadrže grafičke, tekstualne i dodatne priloge navedene u uvjetima Natječaja, te čija oprema rada nije u skladu s uvjetima Natječaja, koji nisu predani u zapečaćenom omotu, za koje nije dostavljen obrazac projekta kroz EOJN RH.
Ocjenjivački sud je djelovao u sastavu: Lea Pelivan, Tomislav Vreš , Većeslav Bergman, Ksenija Čuljak Jana Kocbek, Denis Mandac, Irena Danyi Holetić, Marko Zlonoga, Melita Kanceljak Marelić, Maja Kireta i Andrea Stanić.
Pored usklađenosti rada s uvjetima raspisa, u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga, pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud je valorizirao radove u skladu sa slijedećim kriterijima: jasnoća koncepta cjelovitog rješenja, – odnos prema postojećem izgrađenom i neizgrađenom kontekstu, suvremenost rješenja, funkcionalnost rješenja i racionalnost, ekonomičnost i provedivost rješenja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
