U povijesnoj jezgri našeg UNESCO-vog grada ponovno otvoren mozaik iz 2. stoljeća
Stari Grad na Hvaru ima bogatu antičku ostavštinu, a ovih je dana u povijesnoj jezgri ponovno otvoren dio rimskog mozaika koji datira još iz 2. stoljeća. Spomenuti mozaik se nalazi na dubini od 50 do 60 centimetara, a otvoren je zbog toga što će se uskoro kopati kanal i postavljati cijevi kanalizacijskog sustava.
U povijesnoj jezgri Starog Grada na Hvaru ponovno je otvoren mozaik koji datira iz 2. stoljeća | foto: Unsplash
Grci s otoka Parosa u Egejskom moru utemeljili su Faros (Stari Grad) 384. godine prije Krista. Naime, Faros se sastojao od gradskog centra (asti) i njemu pripadajućeg agrarnog teritorija (hora). Porijeklo imena još uvijek nije razjašnjeno, ali je vrlo moguće da je nastalo glasovnom promjenom od imena matičnog otoka.
Štoviše, plodno Starogradsko polje, koje je tada znano kao Hora Faru, činilo je Faros pravim gradom državom. Tako su spomenuto polje, duboki i zaštićeni zaljev te brojni izvori pitke vode oduvijek bili razlozi naseljavanja današnjeg Starog Grada. Osim toga, povijesna jezgra Starog grada i Starogradsko polje uvršteni su na UNESCO-vou Listu svjetske baštine.
Bogata antička ostavština
U Starom Gradu danas se itekako može vidjeti bogata antička ostavština. Naime, pronađeni su novci i keramika, a grad je nekada imao vlastitu kovnicu novca, keramičku proizvodnju te razvijenu trgovinu. Na malom dijelu današnjeg Starog Grada vidljivi su ostaci nekadašnjih bedema, ulica i kuća, a obrađeno kamenje grčkih bedema stoljećima se koristilo za gradnju kuća, crkava i zvonika.
U rimskom se razdoblju događaju svojevrsne promjene u Starogradskom polju, pa se tako grčke parcele dijele na manje jedinice te se grade brojne gospodarske i ladanjske vile. Polje mijenja nazivu u Ager Pharensis, a rimska Faria nasljeđuje grčki Faros. Štoviše, grčke kuće se adaptiraju po rimskoj modi, a čak i danas su sačuvani ostaci brojnih mozaika i fresaka koji su ukrašavali javne i privatne prostore. Najpoznatiji trag ranokršćanske Farije je dvojna bazilika Sv. Ivana i Sv. Marije, s pripadajućim krstioničkim sklopom i mozaicima.
Otvaranje mozaika u središtu grada
Ovih je dana u Srinjoj koli u Starom Gradu, zapadno od galerije Moria, ispod pločnika ponovno otvoren dio rimskog mozaika koji datira još iz 2. stoljeća, prenosi Slobodna Dalmacija. Štoviše, taj je mozaik još davne 1923. godine datirao don Frane Bulić, (1846. – 1934.), ugledni hrvatski arheolog, povjesničar i konzervator starina.
Spomenuti mozaik se nalazi na dubini od 50 do 60 centimetara, a otvoren je zbog toga što će se u toj ulici uskoro kopati kanal i postavljati cijevi kanalizacijskog sustava. Radove na otvaranju mozaika u ime Muzeja Starog Grada vode arheologinje Sara Popović i Andrea Devlahović. Riječ je o mozaiku koji pripada rimskoj urbanoj vili, koja je pak dio jedinstvenog sklopa unutar povijesne jezgre grada.
Vrijedna povijesna baština
Rimska urbana vila je bila reprezentativna građevina, popločana brojnim mozaicima, međutim, ostaje nepoznato je li bila u vlasništvu nekog rimskog patricija ili je pak imala javnu funkciju. Osim toga, nije poznato do kuda se točno mozaik prostire, stoga će arheološko istraživanje zasigurno biti nastavljeno. Za to je zadužen Saša Denegri, a nakon istraživanja će konzervatori imati jasniju sliku stanja te će zajedno s nadležnim državnim tijelima donijeti odluku o daljnjem postupanju s mozaikom, navodi Slobodna Dalmacija.
Trenutno se razmatra više opcija, međutim, za koju god se odluči investitori i izvođači radova moraju je poštivati. Nesumnjivo je riječ o vrijednoj povijesnoj baštini koja svjedoči o usponu rimske civilizacije, a upravo je zbog toga treba sačuvati. Štoviše, arheološke sonde će se raditi i na ostalim trasama izgradnje kanalizacijskog sustava zbog činjenice da Stari Grad leži na brojnim mozaicima i drugim arheološkim nalazištima.
Vlasnici moraju surađivati s konzervatorima
Osim toga, vlasnici privatnih objekata u tom dijelu grada moraju biti izuzetno pažljivi. Poziva ih se na suradnju s konzervatorima u slučaju izvođenja bilo kakvih radova, i to na mjestima koja su već dokumentirana kao arheološka nalazišta ili koja predstavljaju potencijalna nalazišta. Sasvim sigurno, ovakvi mozaici izazivaju pozornost stanovnika, ali i brojnih turista.
