Pretraga

Provokativnim i ironičnim spomenikom umjetnik ukazuje na ‘red’ politike i struke društva u kojem živimo

A- A+

Osječki kipar Tihomir Matijević pokrenuo je ciklus izložbi ‘Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona’, a prvo postavljeno djelo tematizira zagrebački potres. Kip naziva ‘Ordnung’, što je njemačka riječ za red, na specifičan način osvrće se na društvo u kojem živimo, provokativno i ironično naglašavajući tisućljetan napor borbe protiv kaosa.

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona; foto: Denis Gaščić | baustela.hr

Novi ciklus izložbi Umjetničkog paviljona u Zagrebu započeo je izlaganjem rada osječkog kipara Tihomira Matijevića.

Rad kipara Tihomira Matijevića, zanimljivog i provokativnog naziva Ordnung, što je ujedno i njemačka riječ za red, postavljen je ispred Umjetničkog paviljona u Zagrebu čime je službeno započeo ciklus izložbi ‘Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona’.

Djelo tematizira društvo u kojem živimo, a u kojem je neizostavan kontekst zagrebačkog potresa i obnove potresom pogođenih područja.

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona; foto: Denis Gaščić | baustela.hr

Zagrebački ‘Ordnung’

Sastavljeno od nekoliko elemenata koji čine cjelinu, djelo tematizira stanje društva kao i pitanje korištenja javnih površina.

Građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete. Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada. Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti.

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona; foto: Denis Gaščić | baustela.hr

Umjetnik o svom radu

„Je li Ordnung traktat ili prikaz društva u kojem živimo?” upitao je u intervjuu povjesničar umjetnosti Klaudio Štefančić Tihomira Matijevića i dobio sljedeći odgovor: „ Jedno i drugo, istovremeno nijedno. Polemizirati se može nad bilo kakvim objektom, nekome je dovoljan štap zabijen u zemlju, drugome neće pomoći ni 100 Brandenburških kapija. Više ovisi o kulturnom kapacitetu recipijenta i njegovoj volji nego o umjetnikovoj nakani. Rad može funkcionirati kao prikaz društva jer je struktura društvene organizacije slična procesima gradnje. Radi lakšeg razumijevanja ubacio bih još jednu nepoznanicu u jednadžbu, a to je ideja spomenika, odnosno tranzicije skulpture u spomenik. Za razliku od umjetničkog djela, spomenici su kolektivni izraz i procesi proizvodnje su puno kompleksniji. U te procese se pokušava uvesti red (njem. Ordnung): politika legitimizira struku, struka politiku; institucije, autoriteti, javne rasprave itd. Mnogo je tu instanci procesa prihvaćanja koji su koliko god demokratski toliko i nemogući. Ne misli se tu nužno samo na hrvatsku, koruptivnu, političku svakodnevicu. Arhitektura je također svojevrsna diktatura, kao i matematika, pa i teorija umjetnosti. Sve te discipline sudjeluju u tisućljetnom naporu borbe protiv kaosa…” (Izvor: Umjetnički paviljon u Zagrebu)

Iz Umjetničkog paviljona, koji je u potresu pretrpio veliku štetu, najavljuju nastavak održavanja izložbi na otvorenom i nakon obnove Paviljona.

– Željeli bismo, naime, da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati kako hrvatski tako i inozemni umjetnici, dodaju.

Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona; foto: Denis Gaščić | baustela.hr

Provokativnim i ironičnim spomenikom umjetnik ukazuje na ‘red’ politike i struke društva u kojem živimo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap