Građevinski boom oko stadiona u Kranjčevićevoj: Na više od 10.000 kvadrata gradit će se mješoviti kompleksi

Zagreb doživljava građevinski procvat, a među ključnim projektima ističe se novi stadion u Kranjčevićevoj, vrijedan 38 milijuna eura, koji će postati ‘zvijezda’ ove atraktivne mikrolokacije. No, u blizini stadiona planira se izgradnja dviju stambeno-poslovnih zgrada, dok ruševna parcela bivše tvornice svile Bubara konačno dobiva novu namjenu. Paralelno, u Ulici Andrije Žaje već je izdana lokacijska dozvola za zgradu s 65 stanova i poslovnim prostorima. Sve ove investicije transformirat će zapušteni kvart u moderan urbani centar.

U Zagrebu se u novoj godini gradi bez predaha, a u prvom planu su kapitalni gradski projekti. Među najvažnijima svakako je izgradnja novog stadiona u Kranjčevićevoj ulici, o čemu smo više puta pisali. No, stadion neće biti jedini novitet na toj lokaciji. U njegovoj neposrednoj blizini planiraju se i dvije nove stambeno-poslovne zgrade, za koje su već u proceduri lokacijske dozvole.

Dvije lokacijske dozvole

Radi se o velikim zemljištima koja već dugo čekaju svoju prenamjenu. Prva lokacija odnosi se na prostor bivše Bubare u Adžijinoj ulici, nekadašnje Kraljevske tvornice svile, koji se nalazi tik uz stadion. Ukupna površina dviju parcela iznosi 10.788 kvadrata, a prema katastru pripadaju k.o. Trešnjevka Nova, s oznakama 762/1 i 762/2. Vlasnik zemljišta je tvrtka PHI PROJEKT, a direktor je austrijski investitor Johannes Böck, član Uprave Gitone Kvarner iz Lürssenove grupacije te predsjednik Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela. Naime, za taj prostor je prije nekoliko dana zatražena lokacijska dozvola, što znači da su se stvari pomakle s ‘mrtve točke’.

Druga lokacija je u Ulici Andrije Žaje 11, gdje je već izdana lokacijska dozvola za izgradnju stambeno-poslovne zgrade s trafostanicom. Projekt uključuje zgradu s ukupno 65 stanova, 20 poslovnih apartmana i 7 poslovnih prostora uredske namjene. Objekt će imati dvije podzemne etaže za garaže i osam nadzemnih katova, a ukupna bruto građevinska površina iznosit će preko 14 tisuća četvornih metara. Investitor projekta je tvrtka Projekt plan i građenje, a koeficijent iskoristivosti zemljišta iznosi 2,98.

Ta dva projekta dodatno će urbanizirati ovo područje i ukloniti prazne, zapuštene parcele koje već godinama narušavaju vizuru mikrolokacije. Uz novi stadion, stambene zgrade, ali i planiranu novu scenu HNK-a, prostor Kranjčevićeve i okolice bit će potpuno transformiran.

Uz sve ove novitete, i dalje postoji jedno mjesto koje odolijeva promjenama – parcela između Magazinske i Žajine ulice, koju već više od 15 godina posjeduje tvrtka Moj Dvor Građenje. Riječ je o projektu ‘Moj Dvor’, koji je 2006. godine najavljen kao luksuzni stambeni kompleks s panoramskim dizalima, bazenima, zimskim vrtovima i zelenilom na pročelju. Projekt je potpisao arhitekt Andrija Mutnjaković, a investitor Željko Markota, no nikada se nije realizirao.

Radovi na Kranjčevićevoj

S druge strane, na stadionu u Kranjčevićevoj radovi su u punom jeku. Rušenje postojećih tribina počelo je prije više od dva mjeseca – nestali su istočna i zapadna tribina, uklonjen je i biciklistički prsten oko igrališta, a teren se raščišćava za novu fazu gradnje. Već je postavljen i veliki kran, što označava početak konkretnih građevinskih radova.

Novi stadion, vrijedan 38 milijuna eura bez PDV-a, u potpunosti će se financirati iz gradskog proračuna. Kapacitet od 11.163 mjesta, dimenzije terena 105 x 68 metara i sadržaji koji ispunjavaju UEFA-inu 4. kategoriju pozicionirat će ‘Kranjču’ kao suvremeni sportski centar. Osim nogometnog terena, projekt uključuje izgradnju novog gradskog trga površine 6.300 kvadrata, podzemne i nadzemne garaže s više od 400 parkirnih mjesta te modernu infrastrukturu za sportaše i navijače. U središtu koncepta su održivost i energetska učinkovitost – stadion će imati vlastitu solarnu elektranu snage 1 MW, što će mu omogućiti visoku razinu energetske neovisnosti.

Prostor bivše ‘Bubare’

Prostor nekadašnje Kraljevske tvornice svile, odnosno Bubare – ima zanimljivu povijest. Izgrađena 1892. godine kao nasljednica pogona iz Svilarske ulice, Bubara je bila simbol tadašnje industrijske moderne. Inače, projektirali su je ugledni arhitekti Hoenigsberg i Deutsch.

Tijekom 20. stoljeća, zgrada je služila kao tiskara lista Borba, a zatim i kao skladište kulisa za HNK. Požar ranih 1980-ih zapečatio je njezinu sudbinu – objekt je postao ruševina, povremeno korištena za snimanja filmova, a kasnije i privremeni smještaj za beskućnike, piše na blogu ‘Mapiranje Trešnjevke’.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.