Bauštelska reportaža: Samoborska transformacija stare vojarne u novu školu za 400 učenika
Zadnjih nekoliko godina grad Samobor je postao poželjna destinacija za život mladih obitelji. Shodno tome, na području bivše vojarne Taborec punom parom se gradi nova i moderna škole koja će postati dom za 400 učenika. Riječ je o depandansi osnovne škole Bogumila Tonija koja je druga najbrojnija matična škola u Hrvatskoj. Uz školsku zgradu koja će imati 16 učionica na tri kata, gradi se i školska dvorana. Čak 10 milijuna eura cijelog projekta svojim fondovima pokriva Europska unija, a predviđeno otvaranje škole je do proljeća 2026. godine. Škola će biti u potpunosti energetski obnovljena sa svim potrebnim sadržajima. Posjetili smo Samobor i na velikom gradilištu otkrili sve o zanimljivom procesu transformacije stare vojarne u novu školu.
škola Samobor | Foto: bauštela.hr
Na ulazu u Samobor osjeti se mladenačka atmosfera, ali i mir zbog prekrasnog prirodnog okruženja. Velik broj mladih obitelji pronašlo je svoj novi dom u ovom gradu koji s okolicom broji oko 40.000 ljudi. Samobor je živ i ovdje se u zadnje vrijeme ubrzano gradi, pa su tako nedavno izgrađene nove stambene zgrade, Centar za mlade i vrtići. Sada se radi i na novoj zgradi škole koja će oplemeniti krute zidove stare vojarne Taborec.
Ova transformacija rad je arhitektonskog ureda ‘Blok A3’ koji iz Zagreba čija ekipa već dugi niz godina projektira na području Samobora koji jako dobro poznaju. Surađivali su s Gradom, a projektirali su i obližnji dječji vrtić ‘Izvor’.
Jučer vojarna, sutra škola
Nakon pola stoljeća čekanja, došlo je vrijeme da se rastereti glavna osnovna škola Bogumila Tonija, koja je s 1.200 učenika druga najbrojnija matična škola u Hrvatskoj. Na mjestu bivše zgrade vojarne gradi se njena depandansa, moderna škola, u sklopu koje će se izgraditi i školska dvorana od 900 kvadrata, s dva odjeljenja različitih veličina i funkcija.
Velika zgrada i gradilište oko nje jedno je od onih dijelova vojarne Taborec koji još nisu revitalizirani. Do sad su se u kompleksu vojarne izgradili stanovi, razne zgrade od društvenog interesa, policijska ustanova i vrtić.
Zgrada je građena 50-ih godina prošlog stoljeća za obrazovne potrebe vojske. Može se reći da je bila poput učilišta, a zanimljivo je kako u tom kontekstu neće izgubiti svoju izvornu namjenu. Nova škola bit će ogranak glavne osnovnoškolske zgrade Bogumila Tonija koja je jednostavno prepuna učenika. Tako će oko 400 učenika nižih razreda dobiti nove učionice u koje će se useliti za malo manje od dvije godine.
– Ovo je jedna od nekoliko zgrada koje se nalaze u ovom kompleksu vojarne. Zgrada policija je malo manje od 20-ak godina tu, vrtić je skroz novi objekt, a dvije nove zgrade su obnovljene za javne potrebe Centra za socijalni rad, a tu se nalaze i gradski prostori. Preko puta parkirališta je Centar za mlade. Ideja je da se taj cijeli prostor revitalizira, rekao nam je projektant Matija Lastovčić.
Ono što najviše veseli je činjenica da se broj prvašića ove godine povećao, ali to je dodatno produbilo prostorne probleme. Grad je morao brzo reagirati kako nastava ne bi ‘otišla’ u treću smjenu, a dobro znate da je cilj biti bliže broju jedan nego tri. Uskoro će sve škole biti pripremljene za jednosmjensku nastavu što je propisano zakonom za školsku godinu od jeseni 2027. godine.
– Glavna škola Bogumila Tonija udaljena je 500 metara od ove škole. Velik problem bio je oko prvašića jer ih je veći broj nego što ih je bilo prošle godine. Školi je prijetila treća smjena. Zato smo uredili objekt u Langovoj 35 gdje se nalaze šest razreda i 120 učenika. Oni trenutačno pohađaju drugi razred. Na taj smo način riješili ‘problem’, dok ova depandansa nije gotova i da matična škola ne prijeđe u treću smjenu, pojasnila je koordinatorica projekta Vesna Petrić.
nova škola Samobor u vojarni | foto: promo
Školska dvorana na 900 kvadrata
Uz školu na prostoru bivše vojarne, izgradit će se i moderna školska dvorana od dva dijela, površine preko 900 kvadrata s pratećim sadržajima. Bit će povezana ‘tornjem’, a u sklopu škole, nalazit će se i vanjska igrališta.
– Ide novo stubište s liftom, tako da je prilagođeno osobama s invaliditetom i da je lakša komunikacija. A kroz ovaj, nazovimo ga – toranj, se dolazi u dvoranu. Dio s lijeve strane su prateći sadržaji: svlačionice, velika kotlovnica, sanitarije i slično, rekao je projektant.
Djelovi će biti različitih dimenzija, ali njihova glavna razlika je po pitanju namjene. S obzirom na to da je to osnovnoškolska dvorana, postoje normativi po kojima se radi. Jedna je ‘košarkaška veličina’, a drugi dio ‘korektivna gimnastika’, pojasnio je Lastovčić. Drugačija je podloga, a u pravilu je za gimnastiku i tjelesnu kulturu za niže razrede.
Dvorana Samobor | Foto: bauštela.hr
Gotovo 10 milijuna eura iz EU fondova
Kapitalni i dugo očekivano projekt izgradnje škole vrijedan je 12,3 milijuna eura, od čega je 9,8 milijuna eura ostvareno iz fondova Europske unije. S druge strane, Grad Samobor je iz vlastitog proračuna osigurao 2,5 milijuna eura.
– Projekt je sufinanciran iz sredstava Europske unije, u omjerima koji su zadani. To su su bespovratna EU sredstva, dok je provedbeno tijelo SAFU. Kao što vidite riječ je o revitalizaciji stare vojarne koja se dogradnje novom dvoranom. Svi projekti Europske unije su pet godina nakon završetka projekta podložni svim mogućim kontrolama. Dakle, to je sva dokumentacija, kako je postavljen projekt po pravilima EU, od ugovaranja do kontrole, objasnio nam je voditelj projekta Časlav Dunović.
2.300 kvadrata i 20 učionica
– Površina zgrade iznosi 2.300 kvadrata, a unutar toga je nekada bilo 14 učionica koje su na južnoj strani različitih dimenzija. Na sjevernoj strani su bili različiti uredi, administracija, sanitarije i tuševi za potrebe vojske. Objekt se sastoji od tri etaže, prizemlje, prvi i drugi kat, a praktički je identičan raspored. Uz opasku, gore je samo potkrovlje, može se privesti namjeni, ali nikad nije korišteno, obrazložio je Lastovčić.
U prizemlju će se nalaziti blok s kuhinjom, blagovaonicom i višenamjenskim prostorom. Na katu će biti administrativne prostorije, zbornice, kabineti te uredi za stručno osoblje.
– Na kraju će biti ukupno 20 učionica po 20 učenika, što je otprilike 400 učenika. Škola će imati i devet kabineta, onih višenamjenskih, što bi značilo da se škola uvijek može prilagoditi i nekom drugom programu. Bit će i četiri specijalizirana kabineta za dopunsku i dodatnu nastavu.
Cilj je bio što manje dirati originalni raspored, što se velikim dijelom i uspjelo ostvariti. Sanitarni čvorovi se nalaze na mjestima gdje su bili i prije, a instalacije su se rekonstruirale. Trenutačno su prostori ogoljenih zidova, nema stolarije i nisu se još pregradili zidovi za potrebe nastave. Više ima pregrađivanja nego rušenja i uklanjanja. Zbog novih učionica i buke, učionice će biti odvojene klasičnim zidanjem.
– Maksimalno se pokušalo zadržati taj osnovni raspored koji je zgrada imala. Sve se u potpunosti rekonstruiralo, a pogotovo što se tiče instalacija. Ovdje su bile sanitarije simetrično na jednom i na drugom kraku kroz sve tri etaže. Na šest punktova su sanitarni čvorovi. Svaki je prilagođen za osobe s invaliditetom, a instalacije su skroz nove zbog čisto funkcionalnih razloga.
Buduća učionica | Foto: bauštela.hr
Čvrsti temelji za novo znanje
Jedna od boljih vijesti koja je zatekla sve zadužene za projekt je dobro stanje zgrade. Statika je postojana. No, potrebno je promijeniti raspored i rušiti zidove, ali to je nešto što nove i modernije potrebe traže. Samo je zub vremena uzeo svoje, jer nakon 70-ak godina postojanja nitko nije savršen, pa tako ni zgrada.
– Statika je u zadovoljavajućem stanju. Nisu to velika oštećenja, a ni potres nije baš utjecao. Sve je relativno solidno građeno, jedino što se za nove potrebe mijenja raspored zidova i nove stvari. Potrebna su rušenja, treba ojačati konstrukciju i slično. Nekakvih baš statičkih oštećenja nije bilo. Sad, kad je sve skinuto, ne vidi se da postoje veći problemi, osim naravno onih klasičnih problema. S obzirom na vrijeme kad je građeno, ima nekakvih čudnih rupa, ali ništa što je statički problem, rekao je projektant Lastovčić.
Na postojećim ožbukanim zidovima ružičaste boje, radi se nova obloga kako bi zidovi bili poravnati i uredniji. Riječ je o gipskartonskom sustavu koji nije velika novost, ali je učinkovit.
– Postojeći zidovi s postojećom žbukom, a radi se nova obloga da se osiguraju koridori za instalacije i slično. Banalno rečeno, da se poravnaju zidovi, s novom konstrukcijom i gipskartonskim sustavom će se sve poravnati i bit će daleko urednije nego što je bilo prije.
Škola izvana | Foto: bauštela.hr
Energetska obnova i nova stolarija
Odlična vijest je kako će cijela zgrada biti u potpunosti energetski obnovljena. Imat će novi sustav grijanja, dizalice topline, solarne panele na krovu, dizalice topline.
– U svim tim starim kompleksima bilo je centralno grijanje, toplana. Kako svaka nova zgrada ima svoj sustav grijanja, tako će imati i ova. Stari sustav nije u funkciji barem 20 godina. S druge strane, sve se to vadi i rekonstruira. Sustavi grijanja i pripreme tople vode i hlađenja je preko dizalica topline. Dodana je ventilacija što se tiče strojarskog dijela. Energetska učinkovitost je maksimalna, onoliko koliko je propisana. Instalirat će se fotonaponske elektrane na krovu dvorane, formalno za vlastite upotrebe, a sve to kontrolira Stručni centar za nadzorni sustav, koji će se prilagođavati uvjetima vani. Tu je još i zaštita od sunca, žaluzine, kaže projektant.
Promijenit će se i cijela stolarija, koja će biti prilagođena suvremenim uvjetima. Uostalom, bit će i energetski isplativija.
– Stolarija koja je bila postojeća je 60 godina stara i nije više funkcionirala, tako da je to sve povađeno vani. Mijenja se energetski isplativijom stolarijom, troslojno staklo uz zaštitu od sunca koja će se moći kontrolirati te senzorima za staklo.
Azbestni krov otišao u povijest
U bivšoj državi, za krovne konstrukcije koristio se jedan jeftin materijal koji se mogao lako proizvoditi – azbest, koji je pronađen i u ovoj građevini.
– Krov je zanimljiva stvar, u originalu su bile azbestne cementne ploče koje su danas veliki problem. No, to se maklo uz određenu pažnju i zaštitu. Ide potpuno novi pokrov, ali ta gore konstrukcija se neće mijenjati jer je u zadovoljavajućem stanju. Azbest je bio standard u to vrijeme jer je bio jeftin i mogao se lako proizvoditi, a i lagan je. Dok ne ostari i ako se ne razbija, nije toliko štetan. No, kad ostari i počnu letjeti čestice, onda nije dobar, pojasnio je i taj dio Lastovčić.
Hodnik | Foto: bauštela.hr
Fasada kao tajna
Fasada škole ostat će tajna, može se samo reći da će biti drugačija nego većina škola. Ono što smijem podijeliti je kako će sportska dvorana iznutra imati jarko žutu stolariju.
– Ideja je da ta dvorana kao potpuno novi dodatak bude struktura s jarkom žutom stolarijom. Kad je riječ o projektiranju prva ideja i obaveza je da je taj projekt što efikasniji i da se financijski ne ide u ekstreme. S druge strane, objekt mora zadovoljiti suvremene tehnološke standarde, za kraj nam je objasnio projektant Lastovčić.
Na kraju, boja fasade otkrit će kad za to dođe vrijeme, ali ono najbitnije je da će Samobor dobiti još jednu modernu školu, koja će uvelike olakšati izvođenje nastave. Tako će ovaj pitoreskni grad u blizini Zagreba privući još mladih obitelji koji će bolje sutra potražiti malo dalje od zagrebačke gužve i buke.
Preostale bauštelske reportaže pronađite na poveznici.
