Bauštelska reportaža: Transformacija platoa Žnjan – najveće gradilište uz more

Početkom godine otvoreno je gradilište u koje su u 2024. uprte sve oči. Riječ je o kompletnoj rekonstrukciji žnjanskog platoa u Splitu. Realizacijom ovog projekta građanima će se na uslugu staviti top javni sadržaj uz more. Radove izvode tvrtke Lavčević d.d. i Lavčević-inženjering čija je ponuda na javnom natječaju bila najbolja, a iznosila je 45,5 milijuna eura bez PDV-a. Sve bi trebalo biti gotovo unutar 365 dana. Obišli smo gradilište u pratnji stručnog tima koji ovdje vodi glavnu riječ. Radi se punom parom na kompletnoj trasi, a građevinci su trenutno fokusirani na temelje najvećeg objekta, garaže koja će s okolnim područjem imati kapacitet za gotovo 1.000 vozila.

Bili smo na splitskom Žnjanu, u kasno prijepodne na užurban radni dan. I ne, nismo došli s mirom toćati noge u moru daleko od turista jer ovoga ljeta, na ovoj poznatoj splitskoj plaži neće biti kupanja, ni vreve uopće. Nakon godina pripreme, parcela duž obale površine 31. nogometnog igrališta, doživljava povijesnu transformaciju iz divlje plaže s zapuštenim zaleđem u top rekreacijsko područje uz more prema najvišim standardima.

Velik je to projekt Grada Splita koji se provodi u 6 faza. Građevinska operativa ovdje je stigla u ožujku, a trenutno je na gradilištu desetak bagera i 20 do 30 kamiona. Kada su u pitanju radnici svakodnevno ih tu radi pedesetak, a među njima je najviše strojara.

No, uskoro će se ove brojke bitno povećati s povećanjem opsega betonskih radova. Na gradilište će stići velik broj armirača, tesara, ‘betonaca’. Slijedi dolazak stručnih radnika vezanih uz aluminij, čelik, bravariju. Kroz približno mjesec dana ovdje će biti aktivno nekoliko stotina građevinaca raznih struka. Zajedničkim snagama oni bi trebali posao završiti za 365 dana, odnosno do idućeg ljeta.

Kako je sve počelo

Priča o Žnjanu i potrebi za njegovim strukturnim uređenjem seže više od 20 godina unatrag kada je prostor kultiviran za važan događaj.

– Žnjanski je plato nastao kao dio pripreme za dolazak u grad Sv. Oca Ivana Pavla II. To je bilo područje koje su građani koristili samo u plažnom djelu, ali je iza toga bila pustopoljina. Neuređeni plato je nakon događaja za koji raskrčen doživio nezakonitu izgradnju koja je godinama bila rastući problem. No to je na kraju nakon niza prijava okončala građevinska inspekcija i taj užasavajući nered je uklonjen, netom prije objave arhitektonskog natječaja za projekt koji je danas u realizaciji. Tada se stvorila čista situacija za struku da predloži rješenja, priča pročelnik za urbanizam Grada Splita, Teo Vojković.

Dodaje, pobjednički rad arhitekta Ante Kuzmanića potom je podržala stručna i šira javnost.

– Uređenje plaže s dodatnim sadržajima u pozadini je ono što sada Žnjan čeka i što će podignuti kvalitetu života čitavog grada i svih građana. Vjerujemo kako će to biti najljepša plaža na Mediteranu, kaže Vojković, te ističe da je uređenje žnjanskog platoa vrijednosno i prema gabaritima najveći projekt koji se trenutno realizira u Gradu Splitu.

Nevidljiva linija

Riječ je o komunalnom području koje ima puno komponenti, komercijalnih sadržaja, garažni objekt koji s okolnim područjem ima 998 parkirnih mjesta, puno zelenila, rekreacijskih sadržaja poput modernog dječjeg igrališta, skejt parka, futurističkog amfiteatra s pogledom na more. Važno je spomenuti i dvije skakaonice, plovno taxi pristanište, te četiri uzdignuta elementa sa solarnim panelima koji će napajati električnom energijom objekte.

– Područje građevinske dozvole obuhvaća područje koncesije koju je tvrtka Žnjan kao investitor dobila na upravljanje od 40 godina. Koncesija je potpisana s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza. Mi imamo približno 200.000 kvadratnih metara koncesije od čega je približno 90.000 u moru, a 120.000 na kopnu. Od tih 120.000 na kopnu mi ne radimo sve, već samo na području od obalne crte 15 do 30 metara prema unutrašnjosti. Na dva mjesta imamo istake u more, to su pozicije gdje se nalaze skakaonice. I to je jedino gdje gradilište ima kontakt s morem. Ostatak priče se radi tako da plaža kako je sada prirodno formirana i zaštićena ostaje takva, tu nema zahvata. Zato je na tom području ostavljeno i od radova zaštićeno zelenilo koje će po završetku projekta postati jedno s ostatkom prostora, objašnjava voditelj građevinskih radova na Žnjanu, Zoran Jakelić koji je našu ekipu, u pratnji stručnjaka iz tvrtki Lavčević i Lavčević inženjering, proveo velikim gradilištem.

Tehnički problemi nestaju brzo i u hodu

Zemljani radovi su, kako smo mogli vidjeti, za našeg posjeta bili najintenzivniji na cijelom području. Dok se od budućih objekata najviše radi na garaži, objektu dužine 420 metara podijeljenom na šest diletacija od kojih se za svaku treba posebno osigurati kontinuitet u smislu nošenja prema tlu.

– Trenutno smo u fazi zemljanih radova, dok bi armirano betonski radovi u većem zamahu trebali biti početi u narednim danima. Objekt garaže nam je najveći i najznačajniji, te se na njemu od objekata najviše radi. Svi drugi objekti u odnosu na garažu se izgube po veličini. Ona ‘pojede’ taj osjećaj količine radova. Neovisno o onome što smo radili u pripremi projektne dokumentacije i kroz tehničko istražne radove, elaborate, analizu tla, i znamo iskustveno kako idu procesi, ipak smo na zapadnom djelu gdje smo ušli u 30 posto temelja garaže, naišli na tehnički problem čije rješavanje zahtjeva malo više vremena, kaže Jakelić, ali dodaje kako je sve rješivo.

– Moramo ići na zamjenu materijala u većim količinama nego što smo procijenili. Dodatno, na dijelovima diletacija morat ćemo pomalo promijeniti i konstrukciju, objašnjava Jakelić dok prolazimo pred velikog betonskog ‘bazena’.

Naime, kaže, da bi garažu naslonili betonskim temeljem na tlo mora se postići određeni stupanj nosivosti tla koji se mjeri u megapaskalima, a, pojednostavljeno rečeno, na jednom djelu nije se mogla postići određena razina megapaskala.

– Moramo napraviti veći opseg radova. Iskopati što ne valja, odvesti to, i onda zasuti kamenim materijalom u raznim frakcijama, od krupnijeg prema sitnijem i u to ubaciti elemente geotekstila, geokompozita i umjetnih ojačanja koji će zadržati tu geometriju pod kontrolom. To sada tlačimo i djelom istiskujemo vodu, kada nakon toga dobijemo potrebne megapaskale, onda možemo konstrukciju mirno osloniti bez straha, kaže voditelj građevinskih radova na Žnjanu.

Graditi uz more je izazov

Na gradilištu nam objašnjavaju kako su ovakvi potezi ključni kako ne bi došlo do neželjenih pojava kao što su tonjenje ili nepovoljno raspoređivanje opterećenja koje može izazvati da konstrukcija na nekom mjestu ostane mekana ili u zraku što dovodi do pucanja.

– Zbog toga se građevina neće srušiti, ali će oštećenja biti vidljiva i štetna su. Jer kada se pojave pukotine na građevini koja se nalazi na granici kopna i mora neumitno će se s vremena dogoditi prodor klorida iz mora koji će napasti armaturu. Uvući će se kroz konstrukciju i kroz neko vrijeme situacija će postati loša, kako za temelj konstrukcija, ali i vizualno. Nešto novo će brzo odavati dojam trošnosti i propadanja. Naknadno je takve situacije nemoguće ispraviti, objašnjava Jakelić.

– Mi smo imali spoznaje o utjecaju mora na izgradnju, i projekt je u načelu napravljen dobro s obzirom na zahtjeve tla, ali kada imate konkretnu situaciju, morate se prilagoditi.  I tu imamo taj dodatni izazov koji se rješava sada. To rješenje će producirati potrebu za većim opsegom radova na iskopu i na zamjeni materijala, te minimalne prepravke na samom projektu. To je najnezgodniji dio za građenje. Taj početni, geotehnički i geomehanički moment koji zna donijeti iznenađenja, zaključuje naš sugovornik.

Kašnjenje nije opcija

No, kakvi god da problemi iskrsnuli, građevinska ekipa s Žnjana kaže – probijanje rokova nije opcija.

– Naš je plan/rok da završimo plažu i da ona bude funkcionalna u svim elementima do idućeg ljeta. U međuvremenu radi se na gradilištu na nekoliko frontova. Ima tu i drugih izazovnih i specifičnih detalja. No, uspješno se nosimo sa svime.

Uz garažu, tako se kao izazovni pothvat navodi i konstrukcija amfiteatra koji će se podizati od metala na licu mjesta. Djelove nije lako za proizvest, a treba ih i tehnološki obraditi. Skakaonice su pak specifične zbog tehnologije izvedbe.

– Svaki element projekta za sebe je jako zanimljiv, kako zbog tehnologije izvođenja, tako i zbog vremena izvođenja i poštivanja roka završetka radova koji je dosta ambiciozno postavljen. Nama je cilj da, obzirom na značenje plaže Žnjan za grad Split, ne držimo područje zatvoreno dvije godine kako se inicijalno procjenjivalo, već da se posao obavi u jednoj godini kako je ugovoreno. Zbog toga se svakodnevno ovdje ulažu maksimalni napori, svi uključeni u proces angažirani su gotovo 24 sata kako bi osigurali da sve ide po planu. Čim se uoči neki potencijalni problem koji zahtjeva korekcije to se odmah rješava, odluke se brzo donose, zaključuje Jakelić.

Stanovnici malo gube, a puno dobivaju

Za vrijeme obilaska gradilišta primijetili smo čvrstu ogradu koja će Žnjan ovoga ljeta držati podalje od građana i turista, a koje je u prvim danima građevinske aktivacije područja bilo teško zadržati podalje od plaže. No, kažu naši sugovornici sada su se ljudi već pomirili sa situacijom. Čak i hotelijeri i iznajmljivači koji će na račun radova ovo ljeto sigurno izgubiti velik dio prihoda.

Jedna od njih je i Izabela Marušić koja apartmane iznajmljuje povrh hotela ‘More’.

– Moram biti iskrena prema gostima, posebno onim što mi dolaze godinama. Plaže ispred kuće ovo lito nema. Pa sada ‘ko hoće doći neka dođe, tko ne – ne. Popunila sam za sada samo špicu za dva apartmana, ide sporo, ali nema brige. Ako stvarno naprave sve kako su rekli do godine će sve opet biti po starom, ako ne bolje, komentira Splićanka koju smo zatekli ispred lokalne trgovine. Koliko najam naplaćuje nije htjela reći, ali kaže da je 30% smanjila cijenu u odnosu na ‘redovno’.

– Ovo godine to nije prvi red do mora, nema se tu šta pričati, zaključuje.

No, u njenom glasom, kao ni u glasu bilo kojeg Splićanina s kojim smo toga dana poveli priču o Žnjanu nema žala, ni jala. Svi se slažu oko jednog – transformacija ovog područja dugoročno će građanima donijeti samo dobro. I to ne samo kao mamac za turiste, već prvenstveno kao prostor koji će njima služiti cijele godine. Prostor kakav nikada nisu imali, a kao žitelji drugog najvećeg grada u Hrvatskoj i najvećeg na Jadranu, zaslužuju.