Čak 28% površine Hrvatske može se pretvoriti u opasno klizište

Za područje Primorsko-goranske i Karlovačke županije, te Grada Zagreba u okviru projekta PRI-MJER izrađene su karte klizišta, a na završnoj konferenciji upozoreno je kako Hrvatska nema strategiju brige o klizištima. Kao i da se, paralelno, rizik od urušavanja zemlje na ljude i njihovu imovinu povećava zbog klimatskih promjena.

Na Završnoj konferenciji projekta ‘Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika PRI-MJER’ predstavljane su u sklopu projekta nastale karte klizišta za Primorsko-goransku i Karlovačku županije, te Grad Zagreb. Karte koje su fokus projekta PRI-MJER izradili su istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu (RGN fakultet) i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Karte prikazuju gdje se nalaze klizišta, te predstavljaju svojevrsni inventar klizišta, odnosno područja na kojima mogu nastati u slučaju ekstremnih oborina. Riječ je o tzv. kartama zoniranja podložnosti na klizanje s potencijalno opasnim zonama.

Hrvatska nema karte klizišta

Kako je istaknuto u sklopu konferencije, sve karte izrađene u sklopu projekta predstavljaju prototipe nekoliko vrsta karata koje su nužne upravama županija, gradova i općina jer daju rješenja za odgovorno upravljanje prostorom. Naime, one prikazuju podatke i informacije o klizištima na temelju kojih je potrebno donositi odluke i mjere za prostorno planiranje i gradnju.

Sudionici projekta naglašavaju kako su u sklopu PRI-MJER projekta izrađene karte klizišta jedine tog tipa ikada izrađene u Republici Hrvatskoj, te kako je njihova izrada na nacionalnoj razini nužna da bi se omogućio razvoj sustava upravljanja rizicima od klizišta na svim razinama. Sve s ciljem sprječavanja materijalnih i/ili ljudskih žrtava u odronim zemlje, ali i uspostavljanje preventivnih mjera u sektoru prostornog planiranja, civilne zaštite (upravljanje rizicima), upravljanja vodama i drugima.

Naime, raspolaganje kartama klizišta od strane regionalne ili lokalne samouprave omogućava se izbjegavanje kritičnih područja s klizištima već tijekom izrade prostornih planova, kao i propisivanje uvjeta gradnje za primjenu prilikom gradnje ili provođenja drugih zahvata u prostoru.

Raste mogućnost za nastanak klizišta

U Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2019. godine, analizirana su klizišta koja su nastala kao posljedica procesa klizanja i/ili tečenja prouzročenih oborinama. Na temelju provedene analize podložnosti na klizanje proizlazi da na približno 28% površine Republike Hrvatske, postoji mogućnost za nastanak klizišta s obzirom na vrste stijena/tala i na značajke reljefa! Paralelno, kroz posljednjih petnaestak godina u pojedinim dijelovima RH višestruko su prijavljivane elementarne nepogode zbog pojava brojnih klizišta koja nastaju na području određene regije gotovo istovremeno ili u kraćem vremenskom razdoblju.

Pretpostavlja se da će rizik od klizišta biti u porastu zbog klimatskih promjena koje su se odrazile na meteorološke uvjete i sve učestalije intenzivne oborine. Povećanje opasnosti utjecat će pak na povećanje rizika (šteta) od klizanja te je u tom smislu nužno poduzimati niz aktivnosti na smanjenje rizika od klizanja u okviru prilagodbe klimatskim promjenama.

Uz klimatske promjene opasnosti od formiranja i aktivacije klizišta najviše doprinosi nekontrolirano uklanjanje šumskog pokrova na padinama, urbanizacija područja na padinama i gradnja u područjima podložnim klizanju.

Kako pravilno graditi na području koje je mapirano za klizište pogledajte ovdje.