Crni podaci s hrvatskih gradilišta: Prošle godine umro 21 radnik, struka smatra da će biti još gore

Kada je u pitanju crna kronika, česte su vijesti o nesrećama na radu. U 2022. godini je tako zabilježeno 208 slučajeva teško ozlijeđenih radnika u građevinskom sektoru, a zabrinjavajuće je visok broj preminulih uslijed zadobivenih ozljeda, njih 21. O ovoj problematici smo razgovarali sa stručnjakom za zaštitu na radu, Ljubomirom Pintarićem, koji nam je rekao kako misli da će u budućnosti rad na gradilištu biti još nesigurniji.

Sigurnost na radu je vrlo bitna u svakom poslu, ali pogotovo kada je u pitanju građevinski sektor. Najmanja greška, pa čak i nepažnja, može dovesti do smrtnog ishoda. O važnosti sigurnosti na radu, ali i tome koje su najčešće ozljede koje trpe radnici, razgovarali smo s Ljubomirom Pintarićem, predsjednikom Odbora Zaštite na radu pri Sindikat graditeljstva Hrvatske.

– Ukupno se u Hrvatskoj dogodi između 15 tisuća do 16 tisuća ozljeda, od čega HZZO prizna oko 13 tisuća i petsto ozljeda. U Graditeljstvu prosječno se dogodi između 1.400 do 1.500 ozljeda, od čega je prošle godine bilo 208 teških ozljeda. To podrazumijeva da su radnici bili zadržani u zdravstvenoj ustanovi, bolnici i na mjesto nesreće je izašao Državni inspektorat. Ista je procedura i prilikom smrtnih ozljeda, pojasnio nam je Pintarić.

Kako nam je rekao Pintarić, od ukupno 66 osoba kojima je utvrđena smrt na mjestu rada, dvije osobe su bile druge osobe, četiri osobe nisu bili radnici ni osobe na radu, a 22 radnika je umrlo na prostorima poslodavca od bolesti (srce, infarkt, moždani). Od preostalih 38 smrtno stradalih osoba na radu, rekao nam je Pintarić, sedam je bilo vlasnika obrta, 26 radnika iz tvrtki i 5 radnika nisu imali radni odnos.

– Od njih 38, najviše ih je smrtno stradalo u graditeljstvu – 21 radnik. Posljedice stradavanja su padovi iz visine ili u dubinu, sudar radnika sa pokretnim oruđima za rad i slično. Dob smrtno stradalih je najviše između 41 i 50 godine, kazao je Pintarić.

I dok radnici ostvaruju pravo na punu starosnu mirovinu sa 65 godina, Pintarić nam je rekao kako ljudi u graditeljstvu pretežno odlaze u prijevremene mirovine. Rekao je kako se najčešće umirovljuju sa 60 godina, pošto je graditeljstvo teško zanimanje. Rekao nam je kako su najčešće bolesti radnika lokomotorne, a posebne probleme stvaraju visoke temperature ljeti i niske zimi – to bi trebalo regulirati. Pomažu li nove tehnologije u sigurnosti radnika?

– Ima pomaka, ali bez radnika se u graditeljstvu ne može. Nikakva tehnologija ga ne može zamijeniti. Ne smatram da će u budućnosti rad na gradilištu biti sigurniji, nego mislim da će biti nesigurniji dolaskom radne snage koja je iz drugih sredina, druge kulture, jezika i slično. Treba vremena da nauče i jezik i ostalo, zaključio je Pintarić.