Digitalizacija gradilišta kao odgovor na manjak radne snage, umjesto inženjera na gradilištu roboti
Zbog manjka kvalificiranih radnika sektor se sve više okreće digitalizaciji. Dok se procjenjuje kako je Hrvatsku od 2008. do 2016. napustilo oko 60.000 radnika, do danas ih je zamijenilo nešto više, u velikom broju slučajeva nekvalificiranih. Uz to, brojnim radnicima Hrvatska je samo usputna postaja koja im podebljava šanse da se zaposle drugdje. U međuvremenu, u sektoru koji traži veću produktivnost javljaju se problemi zbog čekanja na dozvole i trajanja edukacije radnika. Kao jedan od odgovora nameće se digitalizacija.
radnici na gradilištu | foto: PEXEL
Dok se diljem Hrvatske gradi na sve strane, sektor se suočava s ozbiljnim problemima zbog manjka kvalificiranih radnika. Situacija je stoga kompleksna jer problem nije manjak ljudi već činjenica da u većini slučajeva nisu educirani za svoj posao, dok država s dvostrukim pravilima i radnicima i poslodavcima ne olakšava. Poznat je ovo problem zbog kojega se sektor sve više okreće digitalizaciji, a isto nam je potvrdio inženjer i direktor grupe DOMinvest Saša Perko.
Mogućnosti digitalizacije
Na konferenciji Masters of Building Fair, Perko je sudjelovao u panelu na kojem su stručnjaci iz sektora građevine raspravljali o mogućnostima digitalizacije. Uslijed eksponencijalnog razvoja takvih tehnologija, one su i sve veća nada za sve one koji se u sektoru nalaze u problemu manjka radnika ili se susreću s drugom vrstom problema u građevinskoj industriji.
– Zamislite, kran zamjenjuje jednog ili dva čovjeka. To je ta robotizacija. Bit će tu puno raznih inovacija. Postoji i robot koji izgleda kao pas, a hoda po gradilištu i snima stanje. Tu više ne mora biti inženjer već robot ima svoju rutu i zamjenjuje ga, ili mijenja poslovođu te radi video bilješke. I u smislu praćenja radova na gradilištu, ali i u smislu kontrole radova, pogrešaka i tako dalje, rekao nam je Perko.
Osim povećanja produktivnosti, stavljanje tehnologije na mjesto ljudi u brojnim slučajevima rad na gradilištu čini sigurnijim. U svakom slučaju, kaže Perko, vrijedi se priviknuti da je digitalizacija ‘novo normalno’. U novoj stvarnosti vrijedi misliti i na strane radnike koji mahom dolaze u Hrvatsku, kako bi se zaposlili u struci za koju se u brojnim slučajevima još trebaju educirati, a Perkov misli da u procesu transformacije tehnologija može višestruko pomoći.
– Moramo se priviknuti da ćemo imati sve više stranu radnu snagu jer se gospodarski rast zasad nastavlja. Količina radova raste i trebat će se više ljudi. Vidim velike prilike u digitalizaciji i automatizaciji procesa. Što više robotiziramo i moderniziramo to ćemo biti produktivniji, odnosno trebat ćemo manje radnika za više posla, komentira Perko.
Otišlo 60 tisuća kvalificiranih ljudi
Podsjeća kako je digitalizacija na gradilištu sve više neminovna, a sve manje stvar izbora, iako joj se ‘tradicionalni’ sektor i dalje protivi. Poznata je činjenica da je Hrvatsku u poslijekriznom razdoblju, oko 2008. i 2009., a potom i između 2012. i 2016. napustilo oko 60.000 kvalificiranih radnika. U novije vrijeme došlo ih je nešto više, otprilike 80.000. No, Perko upozorava da situacija nije jednostavna.
– Ono što se dešava je da ih mi educiramo, oni budu dvije godine kod nas i onda odu u druge zapadne zemlje jer već imaju iskustvo u Europskoj uniji pa mogu nešto staviti u životopis. Ono zbog čega država baš nije, rekao bih odličan partner je to što na radne dozvole nerijetko čekamo i šest mjeseci, kaže Perko.
K tome, tu je i problem čekanja na produženje dozvole, na koju se katkad čeka i do tri mjeseca, koliko radnici ne mogu raditi. Sve skupa nekakvo je novo normalno na koje se valja priviknuti, ali dok produktivnost pada i cijene rastu, kao najučinkovitiji odgovor za sektor koji ovisi o rokovima čini se digitalizacija. U međuvremenu, zaključuje Perko, tržište će morati ozbiljno poraditi na integraciji i edukaciji stranih radnika.
U jednom gradu naveliko se doligitaliziraju prostorni planovi. Gdje, pročitajte ovdje.
