Ekološka gradnja u porastu, a drvne građe u Hrvatskoj sve manje
Količina ukupno posječenog drva u državnim i privatnim šumama u 2023. u odnosu na 2022. bila je manja za 2,7%. Izraženo u drvnoj masi, to je smanjenje za oko 143 tisuće kubnih metara. Podatci su ovo Državnog zavoda za statistiku koji ukazuju kako se u Hrvatskoj smanjuje proizvodnja drva kao materijala. No, to nije sve. Lani je paralelno zabilježen i drastičan rast šteta u šumama.
Drvna industrija, ilustracija | foto: Unsplash
Drva za proizvodnju i gradnju u Hrvatskoj sve je manje, ukazuju to podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prošlu godinu. Naime, u 2023. u državnim i privatnim šumama u Hrvatskoj posječeno je 143.000 kubnih metara drva manje nego godinu prije.
Po razdjelima ukupna sječa četinjača u 2023. bila je veća za 4,7%, no zato je ukupna sječa listača bila manja za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. je proizvodnja ogrjevnog drva bila manja za 1,0%, odnosno za oko 25 tisuća kubnih matera, dok je proizvodnja industrijskog drva, odnosno grubo obrađenog drva, bila manja za 4,3%, odnosno za oko 118 tisuća kubnih metara u odnosu na 2022.
U ovom kontekstu treba znati kako se termin ‘ogrjevno drvo’ koristi za drvo namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan njegov stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. U ovoj kategoriji se prema vrsti drva, razlikuje tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).
Ostalo industrijsko drvo, odnosno ‘grubo obrađeno drvo’ obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i slično. Izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje.
Valja spomenuti kako statistika DZS-a ukazuju i na porast šteta u šumarstvu u 2023. u odnosu na 2022. koje su se povećale za 508,1%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće je povećanje u broju šteta nastalih kao posljedica vremenskih nepogoda.
Iz DZS-a napominju i kako je ukupna površina šumskog zemljišta u 2023. u odnosu na 2022. ostala je na približno istoj razini. Iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.
Doznajte ovdje sve o drvu kao građevnom materijalu kroz povijest.
