Hrvati desetljećima gradili kuće za 5 generacija, ismijavali su ih, ali unuci danas profitiraju

Jesu li Hrvati vizionari? Neobičan graditeljski fenomen prisutan u Hrvatskoj izgradnja je mega obiteljskih kuća u kojima kao da će stanovati četiri ili čak pet generacija. Svakom djetetu koje je odraslo u ovakvom mega domu jasno je – više etaže uglavnom ostaju nedovršene, a izgrađene su za ‘ako bude zatrebalo’. Je li u većem broju slučajeva zatrebalo ili su se kvadrati viška pokazali kao promašaj? Aktualni trendovi na tržištu nekretnina ostavljaju mjesta samo jednom odgovoru.

Više-manje, u koji god grad u Hrvatskoj se zaputili, imat ćete priliku susresti se s jednim zanimljivim fenomenom. Naime, bilo da ste u Splitu, Zagrebu ili drugom manjem gradu, vjerojatno ste uočili kuće na daleko više katova nego je potrebno jednoj obitelji. Iako u nekima vjerojatno stanuje više generacija, zasigurno ima i onih gdje više etaže zjape prazne.

S druge strane, uzimajući u obzir nekontrolirani porast cijene kvadrata posljednjih godina, je li potez gradnje mega kuća nekada kad su materijali i ruke bili jeftiniji bio u stvari – vizionarski? Tu vrijedi naglasiti kako, dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Zagrebu cijena četvornog metra novog stana u 2022. u prosjeku iznosila 2.578 eura, do danas je dostigla cijenu od gotovo 3.000 eura. U drugim mjestima, cijena kvadrata od 2022. do 2024. godine ‘skočila’ je s 1.870 eura na 2.211 eura.

Trend desetljećima ‘žari i pali’

Jesu li i vaši gradili kuću kao da će ondje u svakom trenu živjeti pet generacija – sa zasebnim ulazima ili bez njih? Stoji li sada kuća prazna ili su mlađi sretni što imaju stan za koji nisu morali podići doživotni kredit? Tema gradnje ogromnih obiteljskih kuća osvanula je na društvenoj platformi Reddit i odmah zapalila mrežu, sakupivši u rekordnom roku mnoštvo korisnika, jer smo se očito svi u određenom trenutku života susreli s ovim neobičnim trendom koji žari i pali već nekoliko desetljeća.

– Imam gotovo 28 godina i sve više se zanimam za nekretnine. Gledam po oglasima kuće od 200 do 300 kvadrata i to mi nekako djeluje bolesno puno (sada živim u potkrovlju kod staraca, kuća otprilike veličine od otprilike 200 kvadrata). Zašto imamo, ljudi s ovih prostora, tendenciju graditi ogromne kuće i spremat i opremat da može narednih 4-5 generacija živjeti u njoj? Ne kažem da je loše, ali s druge strane gledam zapad kako rade montažne kuće, garancije čak idu i do 100 godina. Kad spomenem prijateljima montažnu kuću, odmah dolazi do ‘ja mislim djeci nešto ostaviti’, otvoren je bio jedan korisnik Reddita.

zasto imamo potrebu graditi kuce za narednih 5 generacija?
byu/zakhen46 infinancije

Vizionarski potez

U nastavku pljušte odgovori i reakcije drugih korisnika. Jedan korisnik vrlo je ozbiljan u svom odgovoru u kojemu objašnjava kako nekada podizanje kata nije bio velik trošak, kao i da se uglavnom zadnji katovi nisu sređivali do kraja pa nije bilo obveze za dobivanje uporabne dozvole. Drugima je odgovor sam po sebi jasan već iz pitanja.

– Pa evo sam si sebi odgovorio, živiš u potkrovlju od staraca. Da su starci napravili montažnu ne bi imao gdje nego sam svoje raditi ili u podstanare. Tamo krajem osamdesetih ja sam proklinjao starog što gradi tvrđavu, kad sam cijelo ljeto teglio cement i kupe za krov, visio po skelama umjesto da idem na kupanje. Danas sestra živi u stanu sa svojom obitelji, prokomentirao je drugi korisnik, a nizali su se i brojni drugi komentari.

Iz prepirke se definitivno može ‘izvući’ nekoliko stvari. Nekada se jeftinije gradilo i ‘ruke’ su se plaćale manje. Također, u većini slučajeva više etaže izgrađene za ‘buduće generacije’ ili obitelji koje se još nisu oformile nerijetko su nedovršene pa se i tu uštedjelo, jer se nisu plaćali baš svi radovi. A je li se isplatilo? Vrijeme će prosuditi, iako divljanje tržišta posljednjih nekoliko godina potvrdno kima glavom u odobravanju neobičnoj graditeljskoj tradiciji.

Ovdje pročitajte kako pristupiti adaptaciji kuće i kome ona uopće treba.