Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 4 d 08.09.2026

gradilište Žnjan | foto: Nina Šantek
Postoje različite vrste obalne linije koja nije prirodna, već je u njenom nastanku ‘intervenirala’ ljudska ruka. Više je vrsta i načina gradnje umjetnih plaža, a trebalo bi ih se planirati na način da budu prilagođene svom okolišu. Vrlo pojednostavljenom podjelom, umjetne plaže se mogu razložiti na betonske, šljunkaste ili pješčane, a svaka od tih vrsta plaže izvodi se prema određenom postupku.
Na svaku plažu, bila prirodna ili umjetna, na neki način će utjecati klima i sol. Utjecaji, ovisno o podneblju, sežu od jakog vjetra, preko temperature, do sunca, ali i gibanja mora. Dok vjetar može odnijeti dijelove plaže, poput velikog kamenja ili drugih elemenata plaže, betonirane plaže, za koje je vjetar isto tako ugroza, više će propadati od morske soli. U tom slučaju, najbolja opcija je obnova plaže i, ako je moguće, zamjena materijala.
Primjerice, u Splitu su vjetrovi posebno jaki, pa je ovdje neophodno da plaže, a pogotovo skakaone budu izvedene prema preciznom izračunu. Pritom postoje uvaženi načini kako se plaža ‘sačuva’ od snažnog gibanja mora.
– Ondje gdje se vidi redenik, postavlja se granica i tamo više ne mogu zalaziti gliseri. Na tom mjestu, da se napravi školjara, ti bi se valovi znatno umanjili, što bi i smanjilo pritisak na plažu, objašnjava nam ekipa koja trenutno radi na Žnjanu, najvećem gradilištu u Hrvatskoj.
U okviru ovog najvećeg projekta Grada Splita, prema ozbiljno provedenim izračunima građevinskog projekta, izvedba ideje zbog klime i gibanja mora ne ide uvijek glatko. Drugim riječima, kako su nam rekli prilikom posjete gradilišta, građevinske radove na morskoj obali može poremetiti štošta, od strukture tla, slane morske vode, zbog koje materijal haba pa do jakih vjetrova, ovisno o području na kojem se gradi. Iako se za zaštitu od utjecaja najčešće grade školjare, takvo rješenje ipak, ima i svoje nedostatke.
– Ali, onda više nema prohodnosti, nema ispravnog kolanja mora, čišćenja plaže morskim putem i tako dalje. A sve obalne objekte svejedno se uglavnom štiti školjarama. To su kameni nabačaji krupnoga kamena koji razbijaju valove da se plaža ne degradira, zaključuju.

gradilište Žnjan | foto: Nina Šantek
Svejedno, jugo u Splitu može biti tako silovit da, nekada more odnese materijal, a isto tako ga zna i vratiti i – tu građevinska struka ne može puno napraviti. Dok se more giba i katkada ‘nosi’ materijal, ‘izbačeni’ dijelovi konstrukcije, što su na Žnjanu skakaone, puno su više ugrožene od vjetra, zbog čega moraju biti vrlo pomno proračunate.
– Na Žnjanu je nezgodno jugo, a bura i nije toliko jaka. Konkretno, skakaone koje radimo, nisu li izvedene po jasnim projektnim uputama, more vrlo lako može razvaliti, bez obzira na to što su masivne građevine, govore nam. Radovi na moru stoga su posebno kompleksan posao, baš stoga što se u obzir mora uzeti utjecaj prirode, rekli su nam.
Osim vjetra, na betonske plaže utjecat će i morska sol no, iako postoji utjecaj mora i soli, plaže se ‘izlijeva’ kao svaku druga betonsku građevinu. Prilikom gradnje Žnjana tako, prati se standardizirani postupak prilagođen geotehničkim proračunima i zahtjevima podneblja.
– Cijelom dužinom morske linije, ali ne uz samo more, već naravno i na dijelovima odmaknutima od mora slijedom projekta lijevamo gredu, koja će, možemo reći, biti utvrdica da ‘zaustavi more’. A, iznad nje ide šetnjica i sve ostalo. Svi elementi isprojektirani su usvajajući prethodno ulazne podatke koji su rezultat dugogodišnjih praćenja, iskustava, saznanja i ostalih parametara koji u tome čine jednu cjelinu, objašnjavaju pa dodaju kako se habanje plaže od soli ne može nikako spriječiti.
Odnosno, budući da se utjecaj soli na beton ne može ograničiti, mogućnost je izgraditi plažu na način da ju je moguće održavati ili jednostavnije mijenjati elemente od kojih je građena .
– Nemoguće je spriječiti habanje materijala. To znači da se ono neminovno događa. Čisto kupalište može se svako toliko obnavljati, a kad se pristupa izrada nekih takvih objekata, svakako su uključeni geomehaničari i konstrukteri, koji mogu predvidjeti utjecaje na plažu i na neki ih način izračunati. Prilikom izračuna potrevno je procijeniti zbivanja koja će se događati u samoj morskoj liniji, s obzirom na ulazne podatke dugogodišnjega praćenja stanja, okoliša, vremenskih pojava i tako dalje, zaključili su stručnjaci sa Žnjana.
Na Jadranskoj obali, veliki radovi privode se kraju na zadarskoj rivi. Ovdje pročitajte o posljednjim fazama radova.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 4 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 9 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 11 d 01.09.2026
Projekt koji se čekao desetljećima danas je napokon završen. Prvi gradski bazen na zapadu Zagreba otvorio je svoja vrata.
10:11 12 h 12.09.2026
Brušenje nekoliko stotina kvadrata betonskog poda nije malen posao, a kada se površina mjeri u tisućama kvadrata bez ovakvog stroja prava je muka.
15:26 1 d 11.09.2026
Na Molatu kreće uređenje 4,5 kilometara ceste, važnog pravca za svakodnevni život i otočnu povezanost.
15:45 2 d 10.09.2026
Sedam golemih hidrofrezalica ubrzava gradnju nove autoceste, a riječ je o jednoj od najvećih takvih flota u Italiji.
16:05 3 d 09.09.2026
Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova zahvata bit će prelazak preko lateralnog kanala Jelas Polje. Ondje se gradi novi most.
10:33 3 d 09.09.2026
Zagrebačkim studentima dijelilo se 150.000 eura: Ovo su dobitnici
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu objavio je rezultate natječaja za financiranje studentskih programa u 2026. godini.
09:43 13 h 12.09.2026
Psihologinja Natalia Dujić iz OŠ Matije Gupca savjetuje učenici da se odluče za nekoliko malih održivih promjena i kontinuirano ih se drže.
09:43 13 h 12.09.2026
Dom za starije na Braču radi unatoč zabrani: Ministarstvo šalje inspekciju
Brački dom za starije i nemoćne Domus Vitae radi već četiri mjeseca usprkos zabrani, s 34 korisnika. Ministarstvo je najavilo inspekciju rada.
09:24 13 h 12.09.2026
Umirovljenik Miroslav (89): 'Moja mirovina odskače, bio sam na pozicijama'
Umirovljenik Miroslav bio je na visokim pozicijama pa je zadovoljan mirovinom od oko 2.000 eura. Skupio je, kaže, staža i više nego je trebalo.
09:23 13 h 12.09.2026