Je li studij arhitekture dovoljno dobro izveden? Studenti kažu da je pandemija malo poljuljala sve

Među najželjenijim fakultetima se sasvim sigurno nalazi i arhitektura. Studij arhitekture prati glas da ga je jako teško upisati, a nije niti da ga je lako završiti. No, kako to sve izgleda u praksi? Provjerili smo sa studentima.

Većina školaraca se nakon završene srednje škole odlučuje upisati na fakultet. Štoviše, upravo su sada u tijeku upisi na iste, koji se polako bliže kraju s dolaskom službenih rezultata državne mature. Na jesen će tako na fakultet krenuti nova generacija budućih arhitekata, ali što mogu očekivati tamo?

Ključ uspjeha u bilo čemu jest dobiti kvalitetno obrazovanje. Kako je arhitektura upravo jedan od onih fakulteta koje prati glas da ga je teško upisati, zanimalo nas je kako je onda kada se jednom uspije upisati – slijedi li teško razočaranje ili potpuno oduševljenje? Svoja mišljenja su s nama podijelili studenti ovog fakulteta.

– Studirati arhitekturu je izazov zato što je fakultet sinteza prirodoslovno-matematičkog područja (mehanika, geometrija) i umjetnosti. A razlog zašto sam ga upisala je upravo to, oduvijek su mi išli matematički predmeti, a paralelno sam voljela kreativne stvari. S faksom sam zadovoljna. Većinu stvari sam očekivala, ali neke su me i iznenadile. Jedna od njih je da ima puno predmeta na kojem je dopuštena i tražena naša kreativnost i sloboda. Na faksu ima puno predmeta po semestru – u prosjeku oko trinaest. Mislim da svaki predmet ima smisla i da se međusobno nadopunjuju, pogotovo predmeti u kojima dobivamo širinu onoga sto arhitektura “nudi”.  Ali naravno, ne mislim tako i tijekom semestra, tada nam to svima bude previše, kroz smijeh nam je rekla Ana (19) koja studira arhitekturu u Zagrebu.

Inovativnost

Kreativnost i slobodu bi trebalo poticati na svim fakultetima, zato što inače nema ništa smisla. Poanta studija je taj da se nakon toga rode osobe koje će donijeti nešto novo, originalno i svoje. Inače, kako bi se išlo naprijed? Nikako. Upravo zato je potrebno poticati studente na razmišljanje ‘van granica’.

– Mogu reći da mi je iznimno zanimljivo studirati. Naučio sam puno novih stvari, a profesori nas potiču na kritičko razmišljanje i rad na sebi. Nekada se zna dogoditi da je predaja više predmeta u malom vremenskom periodu pa zna biti gusto, ali profesori su fleksibilni i na kraju se sve stigne. Stručni kolegiji poput projektiranja, Arhitektonskih konstrukcija i materijala i Uvoda u projektiranje stambenih zgrada mi se čine najkorisnijima. Mislim da su dobro zastupljeni, no zbog cijele situacije s pandemijom, mislim da su malo izgubili na kvaliteti, mišljenje je Filipa (20) koji također studira u Zagrebu.

Pandemija u kojoj se još uvijek nalazimo će sasvim sigurno ostaviti trajne posljedice na život općenito, a pogotovo na obrazovanje. Prije dvije godine je online nastava zvučala kao daleka budućnost, a onda je samo preko noći postala stvarnost. Ne čudi što se nisu svi jednako dobro snašli u novim okolnostima, ali ostaje pitanje – kako će to utjecati na nove generacije arhitekata?

Primarna funkcija fakulteta je pripremiti studente za tržište rada, a često se komentira kako upravo to nije odlika hrvatskih fakulteta. Arhitektura je dosta praktično polje, zanimalo nas je kakva je tu situacija.

Život nakon faksa?

– Za sada ne mogu odgovoriti na pitanje o pripremanju za stvarni život jer sam prva godina i zaista nemam osjećaj za to. Jedino što znam je da za vrijeme faksa postoji obavezna praksa pa eto, to nam svakako pomaže u tom pogledu. Nakon faksa se nadam poslu u kojem ću moći napredovati, učiti od starijih, iskusnih arhitektica i arhitekata te pokazati svoju kreativnost, znanje i (nadam) se inovativnost, otkrila nam je Ana (19).

Često se dogodi da se studenti toliko fokusiraju na sam studij da zaborave da je to samo jedna stepenica na životnom putu, a ne cilj. Ipak, jako je bitno biti zadovoljan fakultetom, jer on je baza za sve ono što slijedi.

– Faks mi je nadmašio očekivanja – zadovoljan sam kako profesorima tako i programom. Mislio sam da će mi biti teže, ali uz kontinuirani rad i organizaciju nije toliko zahtjevno. Shvatio sam da mi se nakon završetka faksa otvaraju mnoga vrata za daljnju karijeru, ne nužno u struci, ali nadam se radu u istoj. Faks sam upisao jer sam se vidio u polju u kojem je izražena kreativnost i u kojem neću raditi klasičan “8-16” posao. Hoće li to biti tako, vidjet ćemo, rekao nam je Filip (20).

Kako je studentima građevine diljem Hrvatske na faksu, pročitajte ovdje.