Pitali smo studente građevine: Kako se snalaze na fakultetima i jesu li isti dobro koncipirani?

Najbitnija stvar u bilo kojem zanimanju jest obrazovanje. Čak i uz izvanrednu dozu talenta, nemoguće je postići kvalitetne rezultate bez da vam netko kaže kako i što. Kako u svemu, isto pravilo vrijedi i u građevini.

Trenutnom stanju građevine u Hrvatskoj možemo zahvaliti upravo fakultetima koji proizvode buduće građevinare. Postoji nekoliko varijanti studija građevine diljem Lijepe naše, a o tome kakvo je stanje na tim fakultetima, odlučili smo provjeriti upravo sa samim studentima. Razgovarali smo s njih troje i saznali kakva je situacija u Osijeku, Rijeci i Zagrebu.

– Nakon dosadne i naporne godine odlučivanja i premišljanja što me zanima, odlučila sam se za građevinarstvo jer sam shvatila da me zanimaju građevine, tj. njihovo uređenje, slaganje prostorija i slično. Iako me više zanimala arhitektura, odlučila sam za građu jer ju je ipak malo lakše upisati. U ovih par mjeseci studiranja, faks, kao i smjer mi se svidio, te sam već krenula razmišljati o višim godinama, o daljnjem smjeru. Na GFOS-u je stvarno lijepo studirati, najprije zgrada fakulteta je nova, izgrađena prije par godina, što znači da je sve uredno i lijepo, nadalje većina profesora i drugih radnika (radnih suradnika) faksa je baš susretljiva. Naravno ima i onih posebnih koji malo manje žele pomoći, ali ih je vrlo malo, rekla nam je Petra iz Osijeka.

Svoje prve dojmove nam je rekla i naša sugovornica iz Rijeke. Iako je dobrim dijelom zadovoljna sa svojim odabirom, otkrila nam je da su je neke stvari ipak iznenadile.

– Studirati građevinu je dosta stresno, ali i zabavno ako volite znati kako i zašto određene stvari funkcioniraju. Ako niste spremni posvetiti dosta svog slobodnog vremena učenju, vježbanju zadataka i crtanju raznoraznih tlocrta i skica, ne upisujte građevinu. Ja sam ovaj faks upisala jer smatram da pruža širinu u kasnijem zapošljavanju i, nadam se, laku mogućnost zapošljavanja kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Poprilično sam zadovoljna faksom, ali sam ipak mislila kako će biti lakši. Ponajviše zbog toga što su kriteriji za upis bili jako sniženi – tražile su se B razine iz glavnih predmeta te su izborni, neobavezni predmeti bili fizika i informatika. Popriličan šok mi je bio kada smo sam shvatila na kojem nivou se očekuje znanje iz matematike i fizike i koliko kolegija se bazira na njima, ali uz vježbu se sve uspije riješiti, mišljenje je Nike (20) iz Rijeke.

Matematika najjača

O tome da su matematika i fizika vrlo bitni temelji za uspješno studiranje i shvaćanje nam je pričala i naša sugovornica iz Osijeka. Upitali smo ju i mislili da ju fakultet dobro priprema za tržište rada.

– Od predmeta je matematika najjača, te se proteže čak kroz 3 semestra i u svakom nosi po 8 ECTS-ova, uz matematiku bitni su elementi visokogradnje, fizika koji nose po 5 bodova, te mehanika sa 6 bodova. Tu su još deskriptivna ili nacrtna geometrija, geodezija i drugi uglavnom izborni predmeti (engleski, njemački jezik, tehničko crtanje…). Svaki fakultete ima svoje “teške” strane, ali za osobu koju zanima građevina i koja je odlučna u završavanju bilo samo preddiplomskog studija, bilo i viših godina (+2), , ovaj studij neće biti velik problem, uz dovoljno truda sve ide. Priprema li me faks za stvarni život i posao… stvarno dobro pitanje. Rekla bih da me priprema, mislim da dovoljno, iako bi vjerojatno moglo biti i malo bolje.. Ali i to će se vjerojatno promijeniti s godinama. Smatram da neki predmeti nisu toliko bitni koliko ih se smatra i po broju ECTS-ova, mislim da bi mogli biti i malo slabiji, jer neke stvari mi neće trebati u građevini, a kamoli u stvarnom, budućem životu. Tako da bi samo neke predmete “oslabila”, tako reći, objasnila nam je Petra.

Poseban je dio problema i to što su posljednje dvije godine upitne same po sebi, zbog online nastave. Neki fakulteti su se s time bolje snašli, neki manje.

– S obzirom na to da sam student prve godine, a trenutno vlada doba pandemije, studiranje gotovo da i nisam osjetio. Nastavu uživo smo imali samo prva 2 tjedna listopada i od tada imamo online nastavu koja se svodi na slanje materijala koje moramo sami proučiti i rješavanje zadataka koje moramo predati u roku. Na prvoj godini većina kolegija ima usku povezanost s matematikom i fizikom i rade se općenite stvari tako da gotovo i nemamo stručnih predmeta. Trenutno ne mogu reći da me fakultet dobro priprema za posao, no nadam se da će se to sljedećih godina promijeniti. Htio bih da već na prvoj godini imamo više stručnih predmeta, da se polako upoznajemo s okruženjem u kojem ćemo za par godina provoditi većinu svojeg dana, otkrio nam je Maroje (20) iz Zagreba.

Online nastava je u nezgodnu poziciju stavila sve fakultete, pa tako i građevinu. Možda da su u pitanju kolegiji koji se baziraju na teoriji bi situacija bila drugačija, no ovdje to ipak nije slučaj.

Pandemija i online nastava

– S obzirom na to da sam “pauzirala” godinu jer nisam znala što upisati, te sam se na kraju odlučila za nešto slično svom smjeru (završila sam četiri godine za arhitektonskog tehničara u Požegi) i očekivala sam ovo od faksa. Faksom sam jako zadovoljna, ono čime nisam zadovoljna je ovo stanje s virusom i online nastavom, koje nas kao studente ubija u pojam uz predmete koji su nam teški (u mom slučaju matematika, dok su gimnazijalcima to strukovni predmeti poput elemenata visokogradnje i deskriptivne geometrije). S obzirom na situaciju s COVID-19 virusom, ne mogu baš pisati o kolegijima, jer smo ih uglavnom imali online, putem Teams-a, što sve čini težim, kako za nas studente, tako i za profesore. Koliko je njima teško objasniti neke stvari, tako je nama duplo teže to shvatiti. Uz to smo u većini predmeta imali samo prezentacije koje smo sami čitali i sami smo se morali učiti, požalila nam se Petra.

Više detalja o tome kakve predmete smatra bitnima za struku te koliko su zastupljeni, rekla nam je naša sugovornica iz Rijeke.

– Smatram da nas na prvoj godini fakultet još ne priprema dovoljno dobro za stvarni život, ali možda zato što je to prva godina u kojoj se tek upoznajemo sa strukom i čime se to zapravo građevinari sve bave. Smatram da fali više terenskog rada kako bi i mogli vidjeti to što i učimo jer svi znamo da je lakše učiti iz iskustva nego sa slika iz knjiga. Najkorisniji mi se čine kolegiji koji su direktno vezani za struku poput kolegija u kojima učimo koristiti AutoCad ili slične programe. Nažalost oni su na našem fakultetu izborni i samo nekolicina studenata ih može upisati. Nakon završenog preddiplomskog studija nadam se upisati i diplomski iako još ne znam u kojem smjeru želim nastaviti. Nakon završenog diplomskog i stažiranja nadam se brzom zaposlenju u Hrvatskoj ili izvan nje, rekla nam je Nika (20).

Perspektivno područje

O svojim budućim planovima, ali i općenito razlozima upisa baš građevine, pokraj toliko sličnih (i različitih fakulteta), rekao nam je nešto više naš sugovornik koji studira na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

– Još od osnovne škole htio sam upisati kemiju ili arhitekturu. Pred kraj srednje škole sam počeo istraživati područje građevine pošto je to perspektivno područje, a puno bolje baratam brojevima nego ravnalima i tuševima i nemam mirnu ruku što se traži kod arhitekta. Građevinski fakultet nije lagan fakultet iako na prvu nekima zvuči lagano. Ja tek završavam prvu godinu tako da prave muke tek počinju. Za studirati građevinu bitno je imati razumijevanje u području fizike i matematike, što nažalost većina studenata nema. Nekome će prvi semestar biti lagan jer objektivno nema neke velike razlike od srednje škole, a netko će morati odmah zagrijati stolicu. Drugi semestar je već puno teži te je bitno kontinuirano učiti, što je teško izvedivo pogotovo za vrijeme online nastave kad smo ionako cijeli dan za skriptama. Ja sam nažalost kampanjac, nisam navikao na redovitost i nerijetko žrtvujem san pošto sve učim u zadnji tren. Trenutno me spašava to što imam odlično predznanje matematike i fizike iz srednje škole, no vidjet ćemo dokad će me to spašavati, rekao nam je Maroje (20).