Oscilacije na europskim gradilištima: Ova zemlja je rekorder u izgradnji, a meka za naše gastarbajtere i dalje tone
Posrnula građevina u Europi, na godišnjoj razini, konačno bilježi plus. U 2025. u odnosu na 2024. godinu raste izgradnja u svim sektorima. Tako je u europodručju je izgradnja zgrada porasla za 6,4 posto, niskogradnja za 2,9 posto, a specijalizirani radovi za 1 posto. U EU rast izgradnje zgrada iznosio je 5,3 posto, niskogradnje 3,3 posto, a specijaliziranih radova 1,1 posto. Doznajte gdje se gradi najviše, ali i tko se još nije izvukao iz minusa.
gradilište | foto: Freepik
U svibnju 2025., u usporedbi s travnjem 2025., sezonski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu smanjila se za 1,7% u eurozoni i za 1,3% u EU, prema prvim procjenama Eurostata, statističkog ureda Europske unije. No, zato su na godišnjoj razini brojke odlične.
Naime, u travnju 2025. proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 4,3% u eurozoni i za 3,5% u EU. Također, u svibnju 2025., u usporedbi sa svibnjem 2024., proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 2,9% u eurozoni i za 2,7% u EU, izvještava Eurostat. Evo i detalja po zemljama.
Eurostat | foto: screen shot Eurostat
proizvodnja u građevinarstvu | foto: ilustracija
Mlak svibanj
U svibnju 2025. proizvodnja u građevinarstvu u europodručju smanjila se u odnosu na travanj. Izgradnja zgrada pala je za 1,3 posto, niskogradnja za 0,7 posto, a specijalizirani građevinski radovi za 1,7 posto. U Europskoj uniji zabilježen je nešto blaži pad – izgradnja zgrada smanjila se za 0,4 posto, niskogradnja za 0,5 posto, dok su specijalizirani radovi pali za 1,3 posto.
Najveći mjesečni pad proizvodnje među državama članicama zabilježen je u Njemačkoj, gdje je proizvodnja smanjena za 3,9 posto. Slijede Belgija s padom od 2,2 posto i Nizozemska s padom od 1,8 posto. S druge strane, najveći rast ostvarila je Slovenija, gdje je građevinska proizvodnja porasla za 5,4 posto, a slijede Mađarska s rastom od 2,5 posto i Češka s rastom od 2,3 posto.
Eurostat | foto: screen shot Eurostat
Za sada odlična 2025.
Na godišnjoj razini, u usporedbi sa svibnjem 2024., slika je znatno povoljnija. U europodručju je izgradnja zgrada porasla za 6,4 posto, niskogradnja za 2,9 posto, a specijalizirani radovi za 1,0 posto. U EU rast izgradnje zgrada iznosio je 5,3 posto, niskogradnje 3,3 posto, a specijaliziranih radova 1,1 posto.
Najveći godišnji rast među članicama zabilježen je u Španjolskoj, gdje je proizvodnja skočila čak 44,6 posto. Slijede Češka s rastom od 11,6 posto te Mađarska i Portugal, obje s povećanjem od 5,4 posto. Najveći pad na godišnjoj razini zabilježen je u Poljskoj (-4,8 posto), Njemačkoj (-3,4 posto) i Francuskoj (-3,3 posto).
Eurostat | foto: screen shot Eurostat
Metode i područja
Indeks proizvodnje u građevinarstvu približno prikazuje evoluciju obujma proizvodnje unutar sektora, raščlanjenog na gradnju zgrada, niskogradnju i specijalizirane građevinske djelatnosti prema klasifikaciji djelatnosti NACE Rev. 2. Estonija, Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg i Malta nisu dužne dostavljati mjesečne podatke u roku od 1 mjeseca i 15 dana nakon završetka referentnog mjeseca prema Uredbi (EU) 2019/2152. No, oni koji su zaprimljeni su uvršteni.
Sezonski prilagođene serije za europodručje i EU izračunavaju se agregiranjem sezonski prilagođenih nacionalnih podataka. Eurostat provodi sezonsko prilagođavanje podataka za one zemlje koje ne prilagođavaju svoje podatke sezonskim učincima. Mjesečni indeks kako je predstavljen u ovom priopćenju za javnost izračunava se samo na temelju podataka onih zemalja koje dostavljaju mjesečne podatke. Nedostajuća opažanja iz država članica za posljednje mjesece procjenjuju se za izračun agregata za europodručje i EU.
Eurozona (EA20) uključuje Belgiju, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Portugal, Sloveniju, Slovačku i Finsku. Europska unija (EU27) uključuje Belgiju, Bugarsku, Češku, Dansku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Slovačku, Finsku i Švedsku.
Doznajte ovdje sve o globalno novim top zdravstvenim ustanovama koje su upravo izgrađene.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
