Eurostat: Mladi Hrvati ne mogu do kredita i stanova, iz roditeljskog doma odlaze s 33 godine
Hrvatska je prema životnom standardu na začelju u odnosu na ostale članice Europske unije, i to nije nikakva tajna. Potvrđuju to aktualni podatci Eurostatovog istraživanja o uvjetima življenja u 2023. godini. Razlog za takvu situaciju je nizak medijalni dohodak, od samo 730 eura po stanovniku mjesečno, a koji za čak 69% Hrvata znači da na kraju mjeseca ne mogu spojiti kraj sa krajem. Ističe se i činjenica da mladi imaju velike teškoće s rješavanje stambenog pitanja pa roditeljski dom napuštaju u prosjeku tek sa 33 godine.
pruštivo stanovanje | foto: Freepik
Eurostatovo straživanja o uvjetima življenja u 2023. godine zemalja članica EU ne donosi puno novosti. Hrvatska je i dalje među zemljama u kojima je objektivna kvaliteta života najniža kao rezultat niskog dohotka i nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja mladih. No, zato u Hrvatskoj optimizma ne manjka, uvelike zbog toga što stanovnike tješi činjenica da je ‘svima isto’.
Na EU začelju po visini dohotka
Koliko su stanovnici zadovoljni svojom kvalitetom života uvelike određuje visina dohotka. Istraživanje je obuhvatilo medijalni dohodak (iznos od kojeg točno pola stanovnika ima manji, a pola veći) korigiran za razliku u cijenama (preko pariteta kupovne moći). Računa se tako da se podijeli prihod cijelog kućanstva i podijeli s brojem članova kućanstva.
U Hrvatskoj medijalni dohodak po stanovniku korigiran za razliku u cijenama iznosi 8.760 eura godišnje i jedan je od najmanjih među članicama EU. Manji je 2022. bio samo u Bugarskoj (5.378 eura), Rumunjskoj (5.512 eura) i Mađarskoj (6.975 eura). Od Hrvatske nešto veći medijalni dohodak imaju stanovnici Slovačke (8.819 eura) i Poljske (.8946 eura), a za susjednom Slovenijom (16.544 eura) Hrvatska puno zaostaje. Zanemari li se Luksemburg, najveći dohodak unutar EU je u Danskoj (33.260 eura), Nizozemskoj (29.537 eura) i Irskoj (29.060 eura).
Foto: bauštela.hr
Osjećaj nejednakosti
Kvalitetu života pojedinca u velikoj mjeri određuje subjektivan osjećaj (ne)jednakosti kada se uspoređuju sa sunarodnjacima. Hrvatska u ovome kontekstu, prema Gini koeficijentu ne stoji tako loše. Gini koeficijent najkorištenije je mjerilo nejednakosti koje gleda kakva je distribucija dohotka u zemlji, gdje 0 predstavlja potpunu jednakost, a 100 da samo jedna osoba ima sav dohodak.
U Hrvatskoj Gini koeficijent iznosi 28.5, što je malo ispod prosjeka EU. Najveća nejednakost je u Bugarskoj (38.4), Litvi (36.2) i Latviji (34.3). Hrvatska je manje nejednaka po dohotku od Njemačke (28.8) i Francuske (29.8), ali ima veću dohodovnu nejednakost od susjedne Slovenije
Spajaju kraj s krajem
Na anketno pitanje o tome uspiju li na kraju mjeseca ‘spojiti kraj s krajem’ čak 69 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo da ima bar male poteškoće, što je četvrti najgori rezultat u EU. Po ovom pitanju gora je situacija samo u Grčkoj (89.6 posto), Bugarska (80.3 posto) i Rumunjska (71.9 posto).
Najmanje poteškoća s redovnim mjesečnim financiranjem kućanstva imaju Skandinavci. Samo je 19.2 posto ispitanika u Nizozemskoj, 19 posto u Njemačkoj i 18.8 posto u Švedskoj odgovorilo da ima velike, umjerene ili male probleme s ‘spajanjem kraja s krajem’.
Mladi ne uspijevaju rješit stambeno pitanje
Najugroženije skupine u Hrvatskoj su umirovljenici, što i nije čudno s obzirom na male mirovine, ali i mladi. U Hrvatskoj postoji jako izražen problem s rješavanjem stambenog pitanja mladih, zbog čega se oni jako kasno odlučuju iseliti iz roditeljskog doma i time kasnije ulaze u brak. Naime, Hrvatska je uvjerljivo najgora u EU po pitanju osamostaljenja mladih, odnosno po pitanju prosječne dobi kada mladi odlaze iz roditeljskog doma. U prosjeku mladi u EU odlaze iz roditeljskog doma s 26.4 godine, a u Hrvatskoj tek s 33.4 godine.
Raniji ulazak u brak snažno korelira s ranijim rađanjem djece, a ranije rađanje djece je pozitivno povezano s brojem djece u životu. Demografija će postati glavni ekonomski problem u budućnosti, a Hrvatska zbog iseljavanja i problema mladih s nalaskom nekretnine za stanovanje nije u dobroj poziciji.
prvi stan | foto: Freepik
Doznajte ovdje što Vlada planira poduzeti da mladima olakša pronalazak prve nekretnine.
