Poražavajući podaci: Za prosječnu godišnju plaću u Zagrebu se može kupiti tek 6,8 kvadrata

Medijalna cijena kvadrata stana u Hrvatskoj je u 2020. godini iznosila 9.698 kuna, što u odnosu na godinu ranije čini rast od 5,7 posto. Najviša cijene od čak 19.671 kuna zabilježena je u Dubrovniku, zatim slijede Split s 15.293 kune i Rovinj s 15.157 kuna. Podaci su to iz publikacije ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2020. godini’ koju objavljuje Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Gledajući po županijama najviša medijalna cijena stana zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 13.999 kuna za kvadratni metar, slijede Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 12.624 kune te Grad Zagreb s 11.052 kune.

No, ove tri županije nisu jedine u kojima je zabilježena medijalna cijena stanova  iznad 10.000 kuna. Naime, slične su zabilježene i u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj ćete za metar kvadratni morati izdvojiti 10.329 kuna te Zadarskoj u kojoj cijena iznosi 10.311 kuna.

Nešto manje cijene kvadratnog metra mogu se pronaći u preostalim obalnim županijama pa će tako u Istarskoj on biti  od 9.731 kunu, Ličko-senjskoj od 8.777 kuna te Šibensko-kninskoj od  od 8.178 kuna.

Za kvadrat na jugu četiri na kontinentu

Uspoređujući kontinentalne županije prvo mjesto odnosi Zagrebačka županija s medijalnom cijenom kvadratnog metra 7,643 kune. Slijede ju Osječko-baranjska sa 6.920 kuna te Varaždinska županija s 6.697 kuna, piše tportal.

No, najveću pozornost privlači usporedba medijalne cijene kvadrata na samom jugu Hrvatske i na njenom kontinentu. Naime, gledajući podatke za Dubrovačko-neretvansku i Vukovarsko-srijemsku županiju dolazi se do računice da se u 2020. godini za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 metra kvadratna stana.

Gledajući odnos gradova sjedišta i ostatka županije najveći jaz zabilježen je u Vukovaru gdje je medijalna cijena stana u 2020. godini iznosila svega 1.463 kune, za razliku od ostatka Vukovarsko-srijemske županije koji bilježi gotovo tri puta višu medijalnu cijenu, od 4.522 kune.

Gradovi sjedišta županija u kojima su 2020. godine zabilježene znatno više medijalne cijene stanova u odnosu na ostatak županije su redom: Križevci, Varaždin, Zadar i Dubrovnik.

U kategoriju u kojoj je za jedan kvadrat stana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 24 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Opatija, Vrsar, Primošten, Seget, Stari Grad, Omiš, Malinska, Makarska, Okrug, Bol, Funtana, Župa Dubrovačka, Rovinj, Novalja, Baška Voda, Baška i Podgora.

Za godišnju plaću 6,8 kvadrata

Prema podacima za dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 3,1 i 4,2 m2  stambenog prostora.

Tek na 91 mjestu nalazi se glavni grad Zagreb, čiji je indeks 14,6, a u kojem su građani za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 kvadratna metra stana. 

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je da su stanovnici 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine za svoj godišnji dohodak mogli kupiti između  13,4 i gotovo 58 kvadratnih metara stambenog prostora.