Ovo su 3 mega cestovna projekta u Hrvatskoj koji nikako da završe, ima li kraja?
U Hrvatskoj se gradi na sve strane, a svi se pitaju kad će biti završeni najiščekivaniji projekti izgradnje cesta. Novi kilometri autocesta i brzih cesta u svim dijelovima države doprinijeli bi manjim gužvama i omogućili brže putovanje. Donosimo top tri na kontinentu i na moru za kojima se baš dugo čezne. Od sjevera do juga zatiču se isti problemi.
Svaki dio Hrvatske ima svoju ‘cestu zvanu čežnja’. Bageri i druga teška mašinerija punom parom gradi na sve strane, ali, što je projekt veći, to je je čekanje duže. Lista projekata za kojima se najdulje čezne nije kratka, a mi donosimo glavne koji su krenuli te bi barem djelomično trebali biti privedeni kraju u ovoj godini.
3. Autocesta A11-Grad Sisak
Krenimo od kratkog, ali slatkog. To je svakom Siščaninu važno povezivanje Sisačke autoceste s novim ulazom u grad Sisak koje bi se trebalo realizirati ove jedeni. Iako je u pitanju tek nešto više od 2 kilometra ceste, još je za vidjeti hoće li radovi biti privedeni kraju.
Nakon što je dana 22. listopada 2024. godine nakon dva desetljeća obećanja konačno otvorena dionica Lekenik-čvor Sisak na autocesti A11 Zagreb-Sisak, otkad je u punom profilu za sve korisnike, čeka se na spoj s novim ulazom u grad. Hrvatske ceste krenule su raditi spojnu cestu.
Zahvat obuhvaća izvedbu mosta Odra i spojne ceste od kružnog toka Staro Pračno do mosta Odra pa od mosta Odra do spoja na Zagrebačku ulicu u Sisku s izgradnjom uklapanja Zagrebačke ulice u Sisku. U drugoj fazi izgradnje gradit će se sjeverni kolnik spojne ceste od spoja na autocestu Lekenik-Sisak do rotora Staro Pračno, a izvođač je uveden u posao 24. siječnja 2024. godine.
Završetak radova od 13.247.339,89 eura očekuje se u rujnu 2025. Inače, autocesta A11 Zagreb-Sisak smatra se jednim od ključnih projekata za županiju. Trasa autoceste A11 Zagreb-Sisak prolazi koridorom postojeće ceste D30 s osnovnom funkcijom preuzimanja tranzitnog i lokalnog prometa.
2. Beli Manastir-granica s Mađarskom
Dionica na autocesti A5 između Belog Manastira i granice s Mađarskom dugačka je 5 kilometara. Autocesta A5 dio je Paneuropskog cestovnog koridora Vc te je dio sveobuhvatne TEN-T mreže.
Mnogima je poznato da se prometni koridor Vc pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, zbog čega složena poveznica sjeverne-srednje i južne Europe pa predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Potpisan ugovor za kompletnu realizaciju prometnice vrijedi 45.902.212,90 eura bez PDV-a, stoji na stranicama HAC-a.
Izgradnjom novih kilometara autoceste koji bi trebali biti pušteni u promet tijekom 2025. godine upravo su oni na dionici autoceste između Belog Manastira i granice s Mađarskom. Njihovim završetkom konačno će biti priveden kraju Koridor Vc kroz Hrvatsku.
Dok je Mađarska posljednjih 20 kilometara autoceste završila na proljeće 2024. godine, u Hrvatskoj napreduju radovi na na objektima i trasi. Uoči potpisivanja ugovora za izgradnju posljednje dionice, krajem kolovoza 2023. godine, Hrvatske autoceste su objavile kako je do tog trenutka izgrađeno i u prometu 83,6 kilometara autoceste od Belog Manastira, preko Osijeka do Svilaja, od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom.
1. Čvor Mravince-čvor TTTS (brza cesta Trogir-Omiš)
Konačno, još jedan projekt na koji se čeka oko 20 godina je izgradnja brze ceste od Trogira do Omiša. Radi se o složenom zahvatu, koji zahvaća velik broj manjih projekata i dionica na koje je podijeljen. Za jedan važan element projekta, čvor Mravince se očekuje da bi mogao biti završen u ovoj godini.
Sam po sebi čvor nije toliko značajan, ali bi se kasnije trebao pokazati vrlo važnim, budući da će se na njega nadovezati brza cesta prema budućem čvoru TTTS. Krajem prosinca službeno su otvoreni radovi na čvoru TTTS koji će imati širu ulogu obilaznice Splita.
Prema Sažetku studije o utjecaju na okoliš za izgradnju brze ceste Čvor Mravinski-Čvor TTTS, riječ je o jednoj od dionica planirane brze ceste između Trogira i Omiša. Nova prometnica pratila bi potez čvor Mravinsci-čvor Karepovac-čvor TTTS, a potom čvor Podstrana-čvor Jesenice-čvor Dugi Rat-čvor Ravnice u Omišu.
U svom prvom dijelu trebala bi postati istočna zaobilaznica splitske i solinske aglomeracije koja završetkom autoceste (AC1) i brze ceste Solin-Klis predstavlja važan, ako ne najvažniji dio cestovne mreže šireg područja splitske aglomeracije. U funkcionalnom smislu, brza cesta bi trebala omogućiti distribuciju prometnih tokova prije ulaska u šire područje gradova Splita i Solina. U svibnju 2024. potpisan je ugovor za izgradnju 2,5 kilometara dionice Mravince-TTTS vrijedan 32,72 milijuna eura.
Ovdje pročitajte o mostu na Kaštelanskom zaljevu koji bi trebao biti jedan od odgovora na nesnosne gužve na ulasku u grad Split.