Problem koji postaje novi vrijedan proizvod: Zbrinjavanje i obrada građevnog otpada
Potresi koji su prošle godine pogodili područje Zagreba i Banovine iza sebe su ostavili velike količine građevnog otpada čije je zbrinjavanje u međuvremenu postalo problem. No, uspostavom kvalitetnog sustava obrade problem može postati novi vrijedan proizvod.
Petrinja nakon potresa ; foto: Denis Gaščić | baustela.hr
Problematika zbrinjavanja građevnog otpada nastalog nakon prošlogodišnjih potresa bila je glavna tema konferencije ‘Industrija građevnog materijala i gospodarenje građevnim otpadom u vrijeme Covida i obnove od potresa’ održane u Sisku.
Više od 50 posto ukupnog otpada u Hrvatskoj čini upravo građevni otpad. Veliki posao sanacija pred kojim se Hrvatska trenutno nalazi uzrokovat će još veći rast količine građevnog otpada što otvara veliku priliku za gospodarstvo koje rješavanjem problema zbrinjavanja i kreiranjem sustava obrade građevnog otpada može stvoriti novi vrijedan proizvod.
Konferencija o problematici građevnog otpada održana je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Recikliranje građevnog otpada
U kontekstu Europskog zelenog plana postavljeni su ambiciozni ciljevi smanjenja negativnih učinaka gospodarskih aktivnosti na klimu. Ipak, kako bi ideje Plana zaživjele mora se unaprijediti sustav, što traži angažman svih dionika.
– Gotovo 70 posto građevnog otpada je moguće reciklirati i koristiti ponovno u proizvodnim procesima, a tu će veliku ulogu imati Burza otpada. No, kako bi stvari zaživjele, moramo unaprijediti sustav za obradu građevnog otpada, a to traži angažman svih dionika, naglasila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet.
Kako bi se u sustavu za obradu građevnog materijala uistinu angažirali svi dionici važno je da procedura obrade bude što jednostavnija. Upravo zbog toga Čagalj naglašava važnost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem je navedenoj tematici posvećen poseban prostor.
Perspektive i mogućnosti domaće građevne industrije
Što hrvatski građevna industrija može i koje su njene perspektive predstavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj. Prema podacima za 2019. godinu u Hrvatskoj je procijenjena količina otpada dosegla 1.365.066 tona.
– Od toga je 16 posto bilo betona, cigle, crijepa i keramike, a metala 13 posto. Ovo je najvrjedniji dio građevnog otpada koji je moguće vrlo jednostavno i brzo vratiti u proizvodne procese. Iste godine smo imali 24 postrojenja za obradu građevnog otpada i 51.500 tona recikliranog agregata kojeg je moguće koristiti u industriji, a te količine će se značajno povećati, navodi Radoš dodajući da je Komora radila i na uspostavi Burze otpada koja će povezati ponudu sekundarnih materijala i potražnju.
Mogućnosti koje pruža proces sanacije i obnove nakon potresa, a samim time i građevnog otpada jasne su i zamjeniku župana Sisačko-moslavačke županije Mihaelu Juriću.
– Na ovom našem ranjenom području fokus lokalne politike bit će obnova pri kojoj će se generirati velike količine građevnog otpada. Stoga ga moramo u što većoj mjeri reciklirati i iskoristiti za sanaciju naših cesta i druge infrastrukture, smatra Jurić.
U sklopu konferencije održana su dva panela, na prvom su predstavnici vodećih građevnih tvrtki raspravljali o izazovima i prilikama pred domaćom industrijom. Zaključak – naši proizvođači imaju potrebnu kvalitetu te ih se stoga mora što aktivnije uključiti u obnovu.
– Dakle, obnova je startala, za koji dan kreće natječaj za sanaciju žutih i crvenih naljepnica. U tom procesu ćemo pomagati domaće proizvođače i izvođače, izjavio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek uz napomenu da se radi o procesu koji će trajati barem pet godina.
