Profesor s Zagrebačkog fakulteta objasnio jedinstven postupak probijanja tunela na Hrvatskom području
Svatko od nas barem jednom u životu prošao kroz cestovni tunel, a proces izgradnje tunela nije nimalo lagan. Dapače, probijanje tunela je jedan od najskupljih i najzahtjevnijih dijelova izgradnje novih prometnica. Postoji jedna metoda probijanja tunela koja je nezamijenjiva, a njoj ćemo detaljnije u tekstu.
Tunel | Koordinacija.hr
Probijanje tunela provodi se s obje strane, 24 sata dnevno, ovisno o projektantu, radi se u dvije ili tri smjene. Rad svih 24 sata u danu je radi financijske i vremenske isplativosti. Probijanje tunela može se raditi na nekoliko načina, no neovisno o tome, i dalje su jedni od najzahtjevnijih pothvata u prometnom građevinarstvu.
– Tuneli predstavljaju jedan od najznačajnijih objekata prilikom izgradnje autoceste, zahtjevi su i iziskuju velika financijska ulaganja, materijalne troškove i ljudske resurse, rekao je Vječeslav Bohanek s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Svi tuneli u Hrvatskoj, radilo se to o najdužim ili najkraćim, zaobljeni su zbog stijenske mase i prometa koji se kroz njih odvija. Najduži tunel u Hrvatskoj je Mala Kapela, dug gotovo šest kilometara, i Sveti Rok, također dug gotovo šest kilometara, a oba se nalaze na autocesti A1.
Tehnologija u tunelogradnji nije se mnogo mijenjala u posljednjih trideset godina, no korištenje električne robotske flote za podzemno rudarenje označava početak modernijeg razdoblja. Za spomenutu modernizaciju zaslužna je hrvatska tvrtka DOK-ING, koja je za inovaciju na tržištu i nagrađena Zlatnom Kunom Hrvatske gospodarske komore.
Jedan postupak probijanja je i dalje nezamjenjiv
Miniranje se koristi prilikom rušenja objekata koji su zastarjeli, oštećeni u prirodnim katastrofama ili vojnim, odnosno ratnim djelovanjem.
– U građevinarstvu se miniranjem drobi stijena kako bi se oslobodio prostor za novi objekt, za proboj tunela ili izradu pomorskog puta, rekao je profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, Mario Dobrilović.
Komentirao je i izgradnju tunela Učka na kojem je projektu sudjelovao i njegov fakultet.
– Specifično je što se prvi puta kontrolirano izvodi monitoring utjecaja miniranja prilikom probijanja druge cijevi tunela Učka koja se izrađuje na onoj koja je u prometu i koja označava poveznicu između Istre i kontinentalne Hrvatske, dodaje Dobrilović.
Detaljnije možete pogledati u emisiji ispod teksta.
