Otkaz za vrijeme bolovanja: Što treba napraviti radnik na građevini u ovom slučaju?

Radnik na svojem radnom mjestu može dobiti otkaz za vrijeme korištenja bolovanja, a to se često događa upravo kod radnika na građevini, posebno kod stranih radnika. U određenim slučajevima ovaj postupak je potpuno zakonit, a do njega najčešće dolazi jer radnici, kao i poslodavci ne znaju svoja prava. Više o cijeloj situaciji nam je ispričao odvjetnik radnog prava u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o., Dominik Musulin.

Radnici na građevini, posebno strani radnici ne znaju svoja prava, a kao posljedica toga može doći do nezakonitog otkaza, tako na primjer i do otkaza za vrijeme bolovanja. U nekim slučajevima onda može doći do sudskog postupka, postupanja Državnog inspektorata pa i do prekršajnog postupka protiv poslodavca i odgovorne osobe poslodavca.

Je li otkaz za vrijeme bolovanje sporan?

Kako nam je rekao odvjetnik Dominik Musulin, u praksi se događaju situacije u kojima poslodavac radniku uruči otkaz za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno za vrijeme korištenja bolovanja. Sama zakonitost ovakvog otkaza i postupanja ovisi o tipu otkaza ugovora, razlogu bolovanja radnika i okolnostima svakog konkretnog slučaja.

– Naime, ako je radnik na bolovanju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, onda postoji zabrana otkazivanja takvom radniku za vrijeme bolovanja pripisana člankom 38. važećeg Zakona o radu. Međutim, ako je radnik na bolovanju iz razloga bolesti (nevezano za radni odnos), onda je poslodavac načelno ovlašten uručiti radniku otkaz (zakonitost takvog otkaza ovisi o tipu otkaza i razlozima otkaza), dok se isti nalazi na bolovanju, s time da u tom slučaju radniku otkazni rok počinje teći kada mu bolovanje prestane, objasnio nam je odvjetnik.

Zašto dolazi do davanja otkaza za vrijeme bolovanja?

Do samog davanja otkaza radniku može doći iz više razloga. Musulin kaže da do otkaza u praksi često dolazi i samo zbog nezadovoljstva poslodavca jer mu je radnik na bolovanju i ne radi, a  poslodavac za to vrijeme mora plaćati tog radnika, odnosno prva 42 dana bolovanja plaća naknadu u iznosu od 70 posto plaće.

– Naravno, sama činjenica da je radnik na bolovanju ne smije biti i nije opravdan razlog za otkaz, sukladno članku 117. Zakona o radu, pa bi radnik protiv takve odluke imao osnovano pravo postupati. Međutim, u praksi se u otkazu ne napiše da je bolovanje razlog za otkaz, nego se navedu neki drugi razlozi za otkaz, a koji imaju temelja u Zakonu o radu, rekao nam je sugovornik.

Što kada je kao razlog otkaza navedeno bolovanje?

Prije svega, treba znati da postoje dvije opcije. U prvoj, poslodavac uruči radniku otkaz zbog bolovanja i upravo to i navede u odluci o otkazu radnika, što nije opravdan razlog za davanje otkaza. U ovom slučaju, kako nam objašnjava odvjetnik, radnik mora pravno postupiti protiv takve odluke i uputiti zahtjev za zaštitu prava poslodavcu u roku od 15 dana od kada je odluku o otkazu zaprimio ili za nju saznao.

Poslodavac tada ima rok od 15 dana udovoljiti zahtjevu radnika, odbiti zahtjev radnika ili se uopće ne očitovati. Ako poslodavac odbije zahtjev radnika ili se uopće na isti ne očituje, radnik može u daljnjem roku od 15 dana ići na sud protiv odluke o otkazu poslodavca i istu osporavati. Ako radnik uspije u sudskom postupku (teret dokazivanja zakonitosti otkaza je na poslodavcu), može tražiti da ga se vrati u radni odnos na isto ili odgovarajuće radno mjesto, ali i da mu se isplati plaća kao da je radio kroz čitav period od kada je nezakonit otkaz donesen do povratka u radni odnos.

– Dakle, rizik poslodavca u donošenju nezakonite odluke je potencijalno snošenje sudskih troškova, obveza povrata radnika na rad i obveza plaćanja radniku svih plaća kao da je radio od dana kada mu je uručen nezakoniti otkaz do dana kada ga je vratio na rad. Stoga bi poslodavci morali biti vrlo oprezni kada donose odluke o otkazu radnicima, te iste moraju valjano pravno obrazložiti i temeljiti na važećim odredbama Zakona o radu i primjenjivih propisa, uz provjeru aktualne pravne prakse, poručio je Musulin.

Što kada je razlog davanja otkaza neki drugi?

U slučaju kada poslodavac u odluci o otkazu navede neki drugi razlog, iako je stvarni razlog bolovanje, postupak je zapravo jednak. Radnik ima 15 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavca, a poslodavac ima 15 dana za postupanje. Radnik u daljnjih 15 dana može pokrenuti sudski postupak, ako njegovom zahtjevu poslodavac nije udovoljio.

Ipak, odvjetnik Musulin otkriva kako postoji jedna razlika. U ovom slučaju radnik u sudskom postupku mora dokazati da je stvarni razlog otkaza bolovanje radnika, a ne onaj naveden u odluci o otkazu. Poslodavac, s druge strane, mora dokazati ono što je navedeno u odluci o otkazu. Sve je ovo potrebno napraviti kako bi odluka o otkazu bila nezakonita, a radnik vraćen u radni odnos uz naknadu plaće kao da je radio od prestanka radnog odnosa do povratka u rad.

– U određenim slučajevima može doći i do prekršajnog kažnjavanja poslodavca. Na primjer, propisano je kako će se novčanom kaznom od 8.090 do 13.270 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920 do 1.320 eura za prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, ako se radniku koji je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad, zbog liječenja ili oporavka, otkaže ugovor o radu u razdoblju te nesposobnosti, objašnjava Musulin.

Slučaj u kojem je poštar dobio otkaz na bolovanju, a u kojem se radi o opravdanom otkazu, možete vidjeti ovdje.

Može li se otkaz za vrijeme bolovanja spriječiti?

Ipak, da do ovakvih slučajeva ni ne dođe postoji jednostavno rješenje, a to je edukacija radnika i poslodavca. Uz to, naš sugovornik preporučuje i angažman odvjetnika za radno pravo od strane poslodavca koji će ih uputiti i voditi kroz ono što se može i mora u pojedinom slučaju, kako bi se izbjegli određeni sudski postupci. Također, važna je i edukacija radnika koji će prijavljivati nezakonitosti i postupati pravno protiv nezakonitih odluka poslodavaca.

Zaključak

Otkaz za vrijeme bolovanja je moguće dobiti, a ovdje je važno da poslodavci, ali i radnici znaju svoja prava. U nekim slučajevima može doći i do odlaska na sud pri čemu također postoje određena pravila. Kako do ovoga ne bi došlo, najvažnija je edukacija.