Europa kaže: Dosta, stanovanje više ne može koštati toliko! Stiže plan za spas milijuna ‘običnih’ građana
Većina zemalja EU-a trenutno pati od kritične nestašice stambenog prostora, posebno u većim gradovima. Troškovi stanovanja su od 2008. znatno porasli u odnosu na prihode, što predstavlja veliki društveni izazov i teret za obitelji s djecom, mlade i najranjivije skupine društva. Stoga je Europska Komisija upravo pokrenula sveobuhvatno javno savjetovanje kako bi prikupila mišljenja o prvom Europskom planu pristupačnog stanovanja. Savjetovanje, koje traje do 17. listopada, poziva građane, stručnjake, dionike i javna tijela da odgovore na detaljan upitnik dostupan na svih 24 službena jezika EU-a. Rezultat bi trebala biti aktivacija građevinske operative, ali i potpore za stanovanje. Evo što se sprema.
stambena zgrada | foto: ilustracija / Freepik
Europski plan pristupačnog stanovanja imat će za cilj povećati razinu ulaganja i građevinsku aktivnost (uključujući obnovu, kao i nove zgrade) te učiniti stanovanje pristupačnijim, posebno za kućanstva s nižim i srednjim prihodima. Trebao bi i smanjiti negativne učinke rastućih troškova stanovanja na društvo u cjelini i na gospodarski rast i konkurentnost.
Također, ističu iz Europske Komisije, doprinijet će smanjenju potrošnje energije u zgradama, a time i smanjenju računa za energiju za potrošače. Očekuje se i da će pomoći u oslobađanju gospodarskog i konkurentskog potencijala građevinskog sektora. Sektor obuhvaća 3,2 milijuna tvrtki (od kojih su 99,9% mala i srednja poduzeća, a 90% mikropoduzeća), osiguravajući 23 milijuna radnih mjesta i čineći 10% bruto dodane vrijednosti EU-a.
Europski povjerenik za stanovanje, Dan Jørgensen, ovim je povodom istaknuo kako je plan nužan za rješavanje stambene krize koja pogađa milijune Europljana.
– Glas naših građana izuzetno je važan za oblikovanje Europskog plana pristupačnog stanovanja koji može stvarno utjecati na živote ljudi u cijeloj Europskoj uniji. Ako želimo osigurati da svi Europljani imaju pristupačan, održiv i pristojan dom, moramo surađivati na svim razinama upravljanja i u svim sektorima, poručio je Jørgensen.
Priuštivost stanovanja na niskim granama
Iz EU izvještavaju kako se priuštivost stanovanja pogoršala se posljednjih godina. To je započelo financijskom krizom 2008. i nastavilo se tijekom naknadnog razdoblja niskih kamatnih stopa, što je dovelo do rasta cijena kuća. U novije vrijeme, problem je pogoršan pandemijom COVID-a, energetskom krizom i kontinuiranim ratom Rusije protiv Ukrajine.
Većina zemalja EU-a sada pati od kritične nestašice stambenog prostora, posebno u većim gradovima i drugim polovima rasta. Troškovi stanovanja znatno su porasli u odnosu na prihode, što predstavlja veliki društveni izazov i teret za obitelji s djecom, mlade i najranjivije u našem društvu.
Ističe se kako su stambeni izazovi posebno akutni u urbanim područjima, gdje žive tri četvrtine stanovništva EU. Ruralna područja također su pogođena stambenim izazovima u obliku ponekad prekomjerne potražnje ili spirale pada cijena zbog depopulacije. Nedostatak pristupačnog stanovanja također doprinosi neoptimalnim izborima i potencijalnim neusklađenostima u izboru visokog obrazovanja studenata i mobilnosti, pogoršavajući regionalne i socioekonomske nejednakosti i potkopavajući mobilnost studenata diljem EU.
stambena zgrada u Zagrebu | pixabay
Zašto je stanovanje skupo?
Povećanje cijena kuća i najamnina može se pripisati nekoliko čimbenika, posebno neravnoteži između ponude i potražnje zbog mnogih razloga, uključujući neusklađenost lokacije; demografske trendove; regionalne migracije, s koncentracijom stanovništva u gradovima i obalnim područjima; sve veći udio pojedinaca koji žive sami; i/ili pritisak kratkoročnog najma nekretnina, posebno u turističkim područjima.
Iz raznih razloga, ponuda stambenog prostora nije uspjela adekvatno odgovoriti na ovaj geografski koncentrirani rast potražnje. Izgradnju kuća koči niz čimbenika. To uključuje nedostatak raspoloživog zemljišta, rastuće troškove nove gradnje i obnove, zahtjeve za izdavanje dozvola i druga administrativna opterećenja, nedostatak radne snage, veće troškove građevinskog materijala i nisku ili stagnirajuću produktivnost, a dijelom i ograničena financijska sredstva za izgradnju socijalnih ili pristupačnih stambenih objekata.
I novogradnju i prenamjenu postojećeg stambenog fonda također koče razna regulatorna i administrativna ograničenja (poznata kao problemi s ‘dozvolama’). Ove probleme često pogoršava nedostatak tehničke stručnosti i operativnih kapaciteta potrebnih za projektiranje i provedbu projekata na lokalnoj razini. Također postoje problemi s prometom i planiranjem korištenja zemljišta. To može utjecati na dostupnost i pristup pristupačnom stanovanju, što je pak povezano s prometnim siromaštvom.
Stambena kriza
Prvi europski plan za pristupačno stanovanje nastojat će riješiti stambenu krizu s kojom se suočavaju milijuni ljudi diljem EU-a. Podržat će zemlje EU-a, regije i gradove u povećanju ponude pristupačnog i održivog stanovanja te poboljšati pristup stanovanju za ljude u potrebi, na primjer rješavanjem strukturnih izazova i oslobađanjem javnih i privatnih ulaganja.
Ursula von der Leyen najavila je u Političkim smjernicama 2024.-2029. da će nova Europska komisija predložiti prvi Europski plan pristupačnog stanovanja. To će se pozabaviti hitnom stambenom krizom s kojom se suočavaju milijuni obitelji i mladih ljudi diljem EU-a, koji nemaju pristup odgovarajućem stanovanju po pristupačnoj cijeni.
Naime, iako stambena politika ostaje u nadležnosti zemalja EU-a, bilo je brojnih poziva za koordiniranim odgovorom EU-a kako bi se riješio nedostatak prikladnog i pristupačnog stanovanja i rastući troškovi u zemljama EU-a.
Zgrada za zajedničko stanovanje | Foto: Foundation Le Corbusier/ Paul Kozlowski 1997
Javno savjetovanje
Javno savjetovanje istražuje sva područja relevantna za pristupačno stanovanje u EU, s detaljnim pitanjima koja obuhvaćaju pristupačno i socijalno stanovanje, financiranje, državne potpore, izgradnju i obnovu, prenamjenu, zgušnjavanje i prazne nekretnine. Također, dio plana je i planiranje, izdavanje dozvola, pojednostavljenje, tržišta najma, kratkoročni najam smještaja, sekundarne domove, financijalizaciju, uključivost i upravljanje.
Građani, dionici i vlasti na svim razinama potiču se na sudjelovanje u procesu savjetovanja kako bi pružili vrijedne uvide i pomogli u oblikovanju Europskog plana pristupačnog stanovanja. Jer tko može ponuditi bolje rješenje za problem od onih koje izravno pogađa.
Ističe se kako se inicijativa temelji na kontinuiranim nastojanjima Komisije da se u cijeloj Uniji omogući održivije i priuštivije stanovanje. To uključuje nedavno osnivanje Savjetodavnog odbora za stanovanje, skupine neovisnih stručnjaka koji će savjetovati Komisiju tijekom pripremanja plana, kao i aktualno savjetovanje o reviziji pravila o državnim potporama.
Osim toga, Plan će doprinijeti drugim političkim prioritetima, kao što su postizanje EU energetskih i klimatskih ciljeva i poticanje socijalne kohezije. Izgradit će sinergije s drugim političkim inicijativama kao što su nadolazeća europska strategija protiv siromaštva i novi europski Bauhaus.
Doznajte ovdje sve o isplatama povrata poreza na kupnju prve nekretnine.
