Od Prevlake do Dunava: Ovdje su lokacije u Hrvatskoj na kojima se ne troši struja
Posljednjih mjeseci, dok se sve više govorilo o uvođenju nacionalne stambene politike kao jedan od glavnih problema hrvatskih gradova isticani su brojni prazni stanovi. Političari su tako nerijetko upozoravali na podatak Državnog zavoda za statistiku kako je više od pola milijuna stanova u Hrvatskoj nenastanjeno. Očekivano je da je u Zagrebu najviše i stanova u kojima se stanuje i onih praznih, no kakva je situacija u pojedinim gradskim četvrtima, ali i u preostalim županijama? Provjerili smo podatke, a neki su nas stvarno šokirali.
obiteljske stambene kuće | pexels
Kako pokazuje Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 2021. godine u Republici Hrvatskoj bila su ukupno popisana 2.392.944 stana, što je 6,5 posto više u odnosu na stanje u Popisu 2011., izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Broj pak stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove (2.082.725) bio je veći za 6,1 posto. Isto tako, broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok se znatno, za čak 43,0 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova.
U posljednje vrijeme, dok se najavljivalo nove porezne mjere kao i novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, u javnosti je iznova bila goruća tema naseljenosti, odnosno nenaseljenosti stanova. Tako se nerijetko spominjao podatak o velikom broju stanova u kojima nitko ne stanuje. Prateći podatke Državnog zavoda za statistiku Popisa stanovništva za 2021. godinu, provjerili smo gdje u Hrvatskoj pa i u Zagrebu ima najviše nastanjenih, a gdje nenastanjenih stanova.
stopa promjene načina korištenja stana prema popisu stanovništva 2011. i 2021. | foto: DZS
Grad Zagreb i gradske četvrti
Prema podacima, Grad Zagreb ima ukupno 395.334 stana, od čega nešto manje, 384.811 stanova za stalno stanovanje. Nastanjenih stanova u prostornoj jedinici je 300.194, a nenastanjenih 84.617 stanova. Od svih gradskih četvrti, neke se posebno ističu po broju stanova. Ukupno najviše stanova tako imaju gradske četvrti Trešnjevka-jug (sa 36.293 stana), Trešnjevka-sjever (31.484 stana) te četvrt Novi Zagreb-zapad sa ukupno 30.886 stanova. Nastanjenih je najviše u Trešnjevki-jug (28.154), zatim u Novom Zagrebu-istok (24.745) , a potom u četvrti Novi Zagreb-zapad, gdje je nastanjeno 24.105 stanova.
Govori li se o nenastanjenim stanovima, u Gradu Zagrebu ne stanuje se u ukupno 84.617 stanova. Gleda li se u tom smislu stanje u pojedinim četvrtima, može se uočiti kako se u četvrti sa najviše nenaseljenih stanova nalazi i najveći broj nenaseljenih stanova, a riječ je o četvrti Trešnjevka-jug. Druga po redu četvrt sa najviše nenaseljenih stanova je Trešnjevka-sjever, u kojoj je nenastanjeno 7.394 stanova. Na trećem mjestu neočekivano je gradska četvrt Peščenica-Žitnjak, sa čak 7.215 nenaseljenih stanova.
Daleko najmanje nastanjenih stanova imaju zagrebačke gradske četvrti Brezovica i Podsljeme. Ovaj podatak nije neočekivan zbog manjih objekata i zgusnutosti gradnje u tim predjelima grada. U Podsljemenu je 6.346 naseljenih stanova, dok ih je u Brezovici 3.423.
Podaci po županijama
U ostatku Hrvatske, u preostalim županijama, podaci o naseljenosti prilično su šaroliki. Tako je, očekivano, najviše i naseljenih i nenaseljenih stanova u Gradu Zagrebu, za koji smo vrijednosti već naveli. Stanova doduše ne manjka ni Splitu, koji ukupno ima 283.603 stana, od kojih 152.019 naseljenih, a čak 76.494 nenaseljena stana. Dosta stanova, očekivano ima i Primorsko-goranska županija. Tu je pak ukupan broj popisanih stanova 208.353, od čega je 109.704 stanova naseljeno, a 43.914 nije.
Najmanje stanova imaju dvije hrvatske županije i to Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska. Ove dvije županije raspolažu sa sličnim brojem stanova, pa ih prva ‘ima’ 35.343, a potonja 37.671. Od ukupnog broja stanova, u Požeško-slavonskoj županiji 23.633 stana su naseljena, a 10.608 stanova nisu. U Virovitičko-podravskoj županiji, s druge strane, 26.259 stanova je naseljeno, a nenaseljeno je 10.056 stanova.
Zbog pomalo neobičnih podataka, po broju stanova vrijedi istaknuti još dvije županije u kojima je broj naseljenih i nenaseljenih stanova gotovo jednak. Riječ je o Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji. U prvoj od ukupno 106.718 stanova s koliko županija raspolaže, njih 38.476 je naseljeno, a skoro jednako pa čak nešto više, 38.676 stanova je nenaseljeno. S druge strane, na prostoru Ličko-senjske županije, od ukupno 51.907 stanova naseljeno je 17.443 stanova, a nenaseljeno 17.583 stanova.
Ovdje pročitajte kako je nastalo jedno od danas top naselja na tržištu nekretnina u Puli, Nova Veruda.
