U gotovo 600 tisuća stanova u Hrvatskoj posljednjih godinu dana nije potrošen niti jedan kilovat struje

Za početak 2025. najavljena je primjena novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Tim povodom, o prijedlozima se raspravljalo na novoj sjednici Hrvatskog sabora, gdje je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić još jednom predstavio Zakon i raspravio nedoumice sa saborskim kolegama. Govorilo se o primjenjivosti Zakona i mogućim manjkavostima, a posebno puno interesa zadobili su prijedlog o ograničavanju kratkoročnog najma te nova pravila za postupanje s pročeljima. Bačić je također najavio početak novog programa sustavnog uređenja pročelja zgrada koje su nekada prava opasnost za prolaznike.

Na novoj sjednici Hrvatskog sabora, na dnevnom redu bio je i prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić još jednom je naglasio zašto je Zakon važan te je napomenuo kako je, nakon danih prijedloga i kritika za vrijeme trajanja javne rasprave, usvojen jedan novi element – onaj o ograničavanju kratkoročnog najma koji je izazvao možda najviše nemira u javnosti. Predstavio je i plan o novom programu unaprjeđenja pročelja zgrada, što je usko povezano s uvođenjem Zakona.

Dugoiščekivana reforma stanovanja

Kako što je već poznato, uređenje i održavanje zgrada temeljilo se prije svega na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1997. godine, kada je u Hrvatskoj posljednji put provedena svojevrsna reforma stanovanja. Međutim, tada nisu detaljnije propisivani odnosi suvlasnika u višestambenim zgradama, kao ni njihov način uređenja i održavanja. Iz tog razloga, ove godine javlja se prijedlog o novom Zakonu koji bi popunio postojeće ‘praznine’.

– Kad čujem kritike da se ova strategija mogla donijeti i prije – s time se mogu složiti. Mogla se donijeti i prije 10 i prije 15 godina, mi ju sada donosimo. Ali smo prije samog završnog stadija donošenja te politike opravdano čekali rezultate popisa stanovništva iz 2021. godine koje smo dobili. Ove godine kad su završeni svi valjani podaci koji su nam pružili podatke o stambenim potrebama diljem Hrvatske, ta nam je podloga služila za analizu cjelokupnog stambenog fonda u Hrvatskoj, rekao je Bačić na sjednici pa je potvrdio šokantne podatke o praznim stanovima u Hrvatskoj.

Više od pola milijuna praznih stanova

Naime, podaci DZS-a potvrdili su kako je 595 tisuća stanova u Hrvatskoj prazno. Za vrlo sličan broj, 565 tisuća stambenih jedinica podaci Hrvatske elektroprivrede potvrdili su kako u njima u 2022. godini nije potrošen gotovo nijedan kilovat električne energije, premda su priključeni na električnu struju.

Ubroji li se ovom broju i 230 tisuća stambenih jedinica koje su u stambenom najmu, a potom još 115 tisuća koje služe za poslovne djelatnosti, rekao je Bačić, proizlazi podatak kako je u Hrvatskoj 40 posto stambenog fonda svoje izvan prvotne funkcije.

– To je posljedično dovelo do činjenice da u Hrvatskoj nedostaje stambenog prostora, da je potražnja za stambenim prostorom značajna, a s druge strane da velik broj stambenih jedinica koje su namijenjene za stanovanje nisu u funkciji stanovanja. Zbog kamata na štednju dio sugrađana svoju financijsku imovinu pretvara u nekretnine. Građanima se ne isplati te nekretnine dati u dugoročni najam i time se onaj dio stambenog prostora koji bi omogućio priuštivo stanovanje praktički van funkcije stanovanja, tako da je taj dio u svakom slučaju potrebno čim prije regulirati i definirati, komentirao je Bačić.

Manji porezni pritisak na kratkoročni najam

Isti podaci, dodao je, znače i manju mogućnost priuštivog stanovanja, zbog čega je ovo pitanje bilo od neodgodive važnosti. Prilikom predlaganja Zakona, napomenuo je Bačić, cilj je omogućiti priuštivo stanovanje te stanovanje uskladiti s prostorno-planskim uređenjem. Osim što će se promijeniti, odnosno smanjiti potrebna kvalificirana većina za donošenje odluka na razini zgrada, formirat će se i zajednica suvlasnika koji će dobiti svoj OIB.

– Formirat će se zajednicu suvlasnika koji će dobiti svoj OIB, a koji će odrediti porezna uprava i nakon što se odredi, Registar zajednice suvlasnika vodit će se pri Državnoj geodetskoj upravi koja je za to ekipirana, koja već ima slične evidencije. Također će se formirati Registar upravitelja koji će sadržavati podatke o svim upraviteljima svih zgrada u Hrvatskoj, rekao je Bačić.

Novost u Zakonu, koja je izazvala prilično komešanje u javnosti prijedlog je usvojen iz Javne rasprave, a tiče se ograničavanja kratkoročnog najma. Po novome, za ovaj korak trebalo bi dobiti suglasnost 80 posto suvlasnika.

– Iako to nije bilo sadržano u prvom nacrtu prijedloga Zakona, kroz samu javnu raspravu koja je rezultirala brojnim prijedlozima i primjedbama u eSavjetovanju, jedna od bitnih sugestija odnosila se na rješavanje kratkoročnog najma. Činjenica da smo prihvatili razmišljanje o ograničavanju kratkoročnog najma je u drugi plan bacila brojna dobra rješenja koja Zakon donosi i izazvala najveću raspravu u javnosti, a koja se vezuje uz sam ovaj zakon, rekao je Bačić dodajući kako bi se na ovaj način trebao riješiti problem nesrazmjera poreznog pritiska, koji je trenutno znatno manji za stanove za kratkoročni najam.

Nacionalni plan stambene politike

Ipak, Zakon koji je većina u Saboru pozdravila tek treba proći test primjene.

– Tijekom 2026. i 2027. moći ćemo sa sigurnošću reći da smo se dobro odredili ili da nešto nismo dobro iskalibrirali, rekao je.

Kako je najavio, za 15-ak dana trebao bi biti predstavljen Nacionalni plan stambene politike do 2030., uz koji će ići i dva akcijska plana, prvi za razdoblje 2025.-2027., a drugi za razdoblje 2028.-2030. godine. Zapravo, tek tijekom provedbe prvog akcijskog plana, znat će se točan učinak, ustvrdio je Bačić.

Pročelja opasnost za prolaznike

Po pitanju pročelja, još jedna novost trebala bi biti početak sistematičnog uređivanja pročelja zgrada. Tako bi, korak zabrane izmjena, točnije dogradnje na pročeljima trebao potaknuti program kojim bi se pročelja uredila, ujednačila i zaštitila od svih daljnjih intervencija, čemu se teži u gradovima diljem Europe.

– Važno je da se ovim zakonom uđe u projekt uređenja pročelja u Republici Hrvatskoj. Svjesni ste da su naša pročelja neodržavana i da su često puta opasnost za prolaznike. Da su neuredna, neugledna i svjesni smo da je to veliki zadatak. Republika Hrvatska prvi put će preuzeti odgovornost za uređenje fasada, odnosno pročelja na zgradama. Izdvojit ćemo 33 posto, trećinu troška, a očekujemo i uključivanje jedinica lokalne samouprave, a prema posebnom programu koji ćemo donijeti u roku od šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu, te će jedinice lokalne samouprave koje se prijave biti u prioritetu, rekao je Bačić.

Po pitanju zaustavljanja intervencija na pročeljima, vrijedi istaknuti kako, dok će se dogradnja zakonski ograničiti, klimatizacija neće biti dopuštena na pročeljima. No, klime će se moć postavljati na začelja, odnosno u dvorišta, ili pak na tavane ili krovove zgrada, ako je u pitanju objekt koji nema začelje, već je sa svih strana okružen javnom površinom. Zakon se, valja dodati, neće provoditi retroaktivno.

Sustavni pregled mjera novog Zakona pronađite ovdje.