Stiže spas: Za kapitalne investicije u zgradama bit će dovoljna suglasnost 80% suvlasnika

Stanove svaki vlasnik održava i renovira po vlastitom nahođenju, a neodržavan stan u zgradi najviše šteti onome tko u njemu boravi. No, kada se o održavanju zajedničkih dijelova zgrade trebaju dogovoriti svi suvlasnici stvar postaje kompleksna. Dodatni problem javlja se kada se ne zna koji je točno prostor u zgradi odgovornost svih i u koje dijelove zgrade investirati. Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada mogao bi to promijeniti.

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi novosti na brojnim poljima, te se u zakonodavnom smislu smatra važnim korakom prema poboljšanju upravljanja stambenim zgradama. Između ostalog, Zakon bi trebao konačno definirati zajedničke dijelove zgrada zbog čega se očekuje da će biti lakše odrediti kako o tim dijelovima brinuti.

S druge strane, novi Zakon se osvrće i na pitanje ulaganja u održavanje zgrade, odnosno sagledava pitanje zajedničke stambene pričuve. Zajednička pričuva zakonski su određena sredstva koja su suvlasnici dužni izdvajati da bi prostor u zgradama koji dijele svi stanari bio što kvalitetniji. No, kako je zajednički prostor dosad bio nedovoljno jasno definiran, ulaganje u poboljšanje takvog prostora bilo je teško ostvarivo.

Stara pravila

Prema važećim propisima o zajedničkoj pričuvi, sredstva za pričuvu se uplaćuju na temelju zajedničke odluke suvlasnika, ili, u iznimnom slučaju, na zahtjev suvlasnika sud može donijeti odluku da se, uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika, odluči o količini sredstava koja će se u stambenoj zgradi izdvajati za predvidive troškove.

Zajednička pričuva usko je vezana za pitanje održavanja zgrade jer dopušta ulaganje i brigu o prostorima zgrade koje svi stanari koriste te investiranje u novitete poput dizala, fasade i drugih poboljšica koje doprinose kvaliteti života stanara. Budući da novi Zakon vrlo jasno nabraja što sve spada u zajedničko vlasništvo suvlasnika, prvi je korak u usmjeravanju potrošnje  ‘zajedničkog novca’.

Presudan ljudski faktor

Iako donošenje novog Zakona podržavaju svi, postoji sumnja u njegovu efikasnost. I to ne zbog novog propisa, već zbog, kako kaže predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba, Zdravko Vladanović, ljudskog faktora.

– Ovaj Zakon neće odgovoriti na sva pitanja koja će mučiti suvlasnike. Zakonom se nikada neće moći riješiti svijest i savjest stanara. Mi se nalazimo u tranziciji i tranzicija, čini mi se, malo predugo traje. Svi se moramo uozbiljiti, kaže Vladanović.

No, ističe, ovdje bi određeni pomak mogla napraviti promjena da za pokretanje većih investicija u zgradi više neće biti potrebna suglasnost baš svakog suvlasnika, već samo njih 80%.

– Svaki suvlasnik mora te ima pravo i dužnost sudjelovati u procesima odlučivanja. Za velika investicijska ulaganja bila je stopostotna suglasnost, sada je to smanjeno na 80 posto, jer se pokazalo da će statistički na 100 stanova uvijek biti neki koji će kočiti zajedničku odluku, kaže Vladanović.

Minimalna pričuva

Iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba objašnjavaju i koncept minimalne pričuve. Pojašnjava se kako je zajednička stambena pričuva prema parametru etalonske vrijednosti zakonski definirana na minimalni iznos 0,36 eura po metru kvadratnom. No, kaže Vladanović, taj se iznos smatra pukom formalnošću, budući da ne dostaje za kvalitetno održavanje većine zgrada.

Naime, minimum može biti dovoljan za održavanje novih zgrada koje nemaju probleme i ne zahtijevaju velika ulaganja. No za velik broj zgrada potrebna je znatno viša pričuva, o čemu se na kraju opet odlučuje dogovorom suvlasnika.

– Koliko je iznad minimuma stvarno nužno za održavanje neke zgrade, ovisit će o stvarnim potrebama zgrade. Neke zgrade, koje su novijeg tipa, koje imaju sve što je potrebno i tu nema nekih ulaganja; one će se zadržati na jednom relativnom minimumu ili nešto više, a to će ovisiti i o tome koliko je zgrada velika, kao i o nekim drugim potrebama. S druge strane, oronule zgrade i one za koje su u svakom pogledu potrebne bitne investicije, tu će se trebati pričuva podići na znatno višu razinu. Tako da, za sada, to nitko ne može predvidjeti koliko kome treba, zaključuje Vladanović.

Doznajte ovdje sve o novim potporama za ugradnju dizala u stare zgrade, dijeli se 400 eura po stanu.