Sve hrvatske državne rezidencije za odabrane: 6 vila i 2 otoka koji čuvaju preko 5.000 dragocjenosti

Pojam državne nekretnine je širok, a obuhvaća veliki raspon građevina, od derutnih suterenskih stanova, do ekskluzivnih vila uz more u kojima se čuvaju najdragocjenija nacionalna umjetnička i knjižna blaga. I dok se država zadnjih godina preko javnih natječaja rješava objekata koji samo predstavljaju uteg, rezidencije se čuvaju kao oko u glavi, a u njima mogu boraviti samo odabrani. Riječ je o 6 vila i dva otoka s izdvojenim građevinama koje se zajedno prostiru na 12.000 kvadrata. Samo se jedna nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok su ostale duž Jadrana, prije svega na području Istre, odnosno Nacionalnog parka Brijuni. Istražili smo kako se država o njima brine i čime su zaslužile svoj poseban status.

Državne nekretnine zadužene su za upravljanje i održavanje rezidencijalnih objekata koji čine objekte posebne namjene prema Odluci Vlade RH o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH. To su objekti na Brijunima: Bijela vila, Vila Brijunka, Vila Jadranka, Vila Kaštel te objekti na otocima Vanga i Galija, zatim Vila Kovač na Hvaru i Palača Pongratz u Zagrebu.

Temeljem propisa određena je posebna namjena tih nekretnina. Naime riječ je o štićenim objektima od rezidencijalnog i reprezentativnog značaja, te nisu u komercijalnoj upotrebi.

Tko ih može koristiti

Iz Državnih nekretnina kažu kako su uvjeti i načini korištenja rezidencijalnih objekata na Brijunima utvrđeni spomenutom Odlukom Vlade RH o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH. A prema ovom propisu pravo korištenja imaju visoki državni dužnosnici – predsjednik Republike, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda te glavni državni odvjetnik. Uz neke iznimke.

– Na zahtjev državnih dužnosnika, nekretnine mogu koristiti i strani dužnosnici s pratnjom, dok se u iznimnim slučajevima, ako je riječ o događanjima koja promiču kulturne, znanstvene ili gospodarske interese RH, pravnim ili fizičkim osobama može odobriti korištenje uz primjenu Odluke o visini naknade za korištenje, kažu iz Državnih nekretnina.

Zaštićene cjeline

Treba reći kako su sve ove navedene državne građevine pod zaštitom spomenika kulture kao pojedinačna dobra ili zaštićene cjeline, izuzev objekta na Hvaru.

– Rezidencijalni objekti na Brijunima i Hvaru su funkcionalni dok je kulturno dobro Palača Pongratz u Visokoj 22 u Zagrebu izvan funkcije jer je stradala u razornim potresima 2020. godine, a obnova je u tijeku, kažu iz državne tvrtke.

Dodatno, Državne nekretnine zadužene su za tekuće i investicijsko održavanje navedenih objekata sukladno planovima upravljanja imovinom RH te planovima poslovanja Društva. Riječ je o ukupno, približno 12.000 kvadrata objekata i približno 400.000 kvadrata parkovnih površina.

Održavanje

Održavanje generalno obuhvaća niz redovitih i nužnih aktivnosti. To su preventivni pregledi i popravci na objektima, nabava sitnog inventara i materijala potrebnog za popravke i održavanje, zamjena dotrajale opreme i uređaja, servisi i popravak nužnih vozila i plovila, održavanje parkovnih i zelenih površina, deratizacija i dezinsekcija.

Također briga za ove važne nekretnine obuhvaća popravke i sanacije instalacija, obnovu stolarije, zamjenu dotrajalog  unutarnjeg i vanjskog namještaja,  soboslikarske, stolarske i podopolagačke radove, popravke i obnovu ograda i ulaznih vrata, obnovu pročelja i vanjske stolarije i drugo.

Stalna ulaganja

Iz Državnih nekretnina kažu kako svi nabrojani rezidencijalni objekti zahtijevaju i ulaganja u vidu obnove, odnosno planiranih građevinskih radova.

– Društvo Državne nekretnine, u skladu s dodijeljenim ovlastima, nastavlja s redovitim i odgovornim upravljanjem i održavanjem ovih nekretnina, u cilju očuvanja njihove funkcionalnosti i kulturne vrijednosti, kažu iz Državnih nekretnina.

– Što se tiče objekata smještenih na Brijunima, ugovoreni su radovi sanacije sanitarnog čvora pomoćnog objekta Bijele vile. U tijeku je priprema projekta sanacije terase na Bijeloj vili i krova na pomoćnom objektu. Također, radi se na pronalasku rješenja za sanaciju dijela mola koji se urušio uslijed vremenskih neprilika kod Bijele vile, a budući da se urušio samo jedan dio, mol se i dalje može koristiti za brodove i nema problema s opskrbom.

Brijunske vile

Rezidencijalni kompleks Brijuni izdvojeni je dio nacionalnog parka Brijuni i prostire se na tri otoka (dio Velog Brijuna, Vangi ili Krasnici i Galiji). Parkovne i šumske površine zauzimaju 400.000 kvadrata, a ukupna površina rezidencijalnog prostora koji uključuje 4 vile i dva manja objekta na otocima Vanga i Galija je oko 9.710 kvadrata.

Nedugo nakon rata, 1949. godine, Brijuni postaju rezidencija tadašnjeg predsjednika bivše Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Tada su sagrađene vile na zapadnoj obali Velog Brijuna. To su Bijela vila iz 1953. godine i vila Brijunka, sagrađena četiri godine kasnije. One su i danas dobro održavane, te uvijek spremne primiti uvažene goste. Poznato je da su u Bijeloj vili voljeli boraviti i hrvatski predsjednici, Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Dok je vila Brijunka svojedobno bila odabir Angeline Jolie.

Vila Jadranaka sagrađena je 1931. godine, u doba vladavine Italije a kako se uvala u kojoj bila zvala Porto Madonna provobitno je i dobila ima Villa Madonna. Bila je u vlasništvu obitelji njemačkih industrijalaca Stinnes Fries, te je u startu vrhunski opremljena. Iako je kasnije nekoliko puta ‘dorađivana’ i danas se tu nalazi dio namještaja iz vremena gradnje. Obavijena je zelenilom, a njeni gosti posebno vole privatnost koju im pruža.

Rezidencija Kaštel je od svih najmisterioznija i moramo priznati da o njoj nema puno javno dostupnih podataka. Poznato je da datira s početka 20. stoljeća, odnosno da je građena manje-više u isto vrijeme kada i Bijela vila. Također vila Kaštel poznata je po tomu što već dugi niz godina u srpnju i kolovozu postaje dom glumcima iz kazališta Ulysses Rade Šerbedžije.

Na posebnim Titovim otocima

Nakon drugog svjetskog rata podignuta je i prizemna vila na otoku Vangi, voćnjaci, vinogradi i vinski podrumi. Iako je ova rezidencija po sjaju daleko od Bijele vile, poznato je da ju je Tito volio kao drugi dom i tu je primao samo najdraže goste među kojima su bili Fidel Castro, Nehru i Nasser, te slavni američki glumci poput Sophije Loren i Elizabeth Taylor. Kao i da je upravo ovdje ribarski salon u kojemu su Tito, Naser i Nehru oformili  ‘Nesvrstane’ uz čašu dobrog vina. Danas je ovdje, kažu, sve isto kao nekada – vrijeme je stalo. Na otok je jako teško doći, a ‘običnim’ osobama gotovo nemoguće.

Na otoku Galija koji je tek površine oko pet hektara, te udaljen od otoka Vange oko kilometar i pol nalazi se vila površine 110 kvadrata koja se često naziva ‘Jovankina vila‘.  Sagrađena je 1979. godine. Prema pričama zaposlenika upravo je u ovoj rezidenciji Titova žena boravila kada je joj je bilo dosta svega. Nalazi se na centralnoj poziciji otoka, a do nje je pristup mogući kroz 150 metara dug popločani puteljak. Tlocrt vile odgovara sličnima u kategoriji ‘istarska kamena poljska kuća’. Nije luksuzno namještena, čak naprotiv, i ovdje je uvelike vrijeme stalo 1980-ih.

Vila Kovač na Hvaru

Državna rezidencija Vila Kovač na otoku Hvaru sagrađena je sredinom 20. stoljeća na površini od oko 2.856 kvadrata, dok sam objekt ima površinu od 364 četvorna metra. Ova vila smještena je na samom kraju hvarske šetnice, u velikom vrtu, s neposrednim pristupom javnoj plaži i vezovima za plovila.

Poznato je kako je riječ o omiljenoj destinaciji za ljetovanje hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića koji gotovo svakog ljeta ovdje s obitelji provodi godišnji odmor. No, vila se može i unajmiti po vrtoglavoj cijeni od gotovo 2.000 eura za dan, no to se ne događa često pa većinu godine zjapi prazna.

Nakon godina u kojima su se provodili tek manji zahvati održavanja, vila ulazi u ozbiljniju fazu obnove. Za sanaciju krovišta raspisan je natječaj vrijedan 120.000 eura, iako je prethodni pokušaj, raspisan u kolovozu za 80.000 eura, bio poništen.

Ovdje treba reći da je vila godinama zahtijevala sustavniju brigu. Primjerice, 2014. obnovljeno je tek opločenje okućnice i terase. Kao glavni problem tada se spominjao neprikladan prilazni put, čije se uređenje pokušavalo riješiti u dogovoru s lokalnom samoupravom. Slični zaključci ponavljali su se i 2017., kada je ponovno istaknuta nužnost uređenja prilaza, ali i veći zahvati poput obnove ulaznog platoa, krajobraznog uređenja vrta i sanacije pročelja. Projekti su izrađeni još 2016., a djelomična obnova fasade već je provedena. Za sadašnju obnovu projekt je izradio glavni projektant Jerko Bošković iz tvrtke Building.

Palača Pongratz

Palača Pongratz, poznatija kao Visoka 22, smještena je na kraju istoimene ulice i na vrhu brežuljka čije se padine spuštaju prema Tuškancu, Streljačkoj i Mesničkoj ulici. Kompleks, zajedno s perivojem površine 8.780 kvadrata ima status izdvojenog kulturnog dobra. Palača je stradala u potresima 2020./2021., u tijeku je postupak konstrukcijske obnove te je predviđena i cjelovita obnova.

Vila Pongratz građena je kao vinogradarska vila 1868. godine, prema projektu graditelja Franje Kleina, za Jeanette Pongratz, suprugu industrijalca Guide Pongratza. U duhu je romantičnog historicizma, s jednokatnim stambenim dijelom, te prizemnim gospodarskim dijelom s prešnicom i vinskim podrumom.

Vila se arhitektonskom kvalitetom i romantičnom koncepcijom ističe među zagrebačkim ljetnikovcima druge polovice 19. stoljeća, koje su imućni građani podizali po slikovitim brežuljcima sjevernog dijela grada. Stoga je vila Pongratz zaštićena kao kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara, Listu nepokretnih kulturnih dobara. Unutrašnjost vile je s vremenom adaptirana s obzirom da joj se mijenjala i namjena.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.