Pad prodaje svih vrsta nekretnina u Hrvatskoj, iznad vode drže se samo tri županije i nisu na Jadranu

Unatoč mjerama koje su trebale potaknuti prodaju, tržište nekretnina u Hrvatskoj i dalje pokazuje znakove slabljenja. Podaci Porezne uprave otkrivaju da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno gotovo 13 tisuća transakcija manje nego u istom razdoblju prošle godine, što znači pad od gotovo 13 posto. Pad je zahvatio gotovo sve vrste nekretnina, a kada je riječ o županijama smo tri nisu pogođene.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci 2025. bilježi značajan pad prodaje u gotovo svim segmentima. Prema podacima Porezne uprave, prodano je gotovo 13 tisuća nekretnina manje nego lani, što predstavlja pad od gotovo 13 posto.

Pad se osjeti kod stanova, kuća, građevinskog zemljišta, poslovnih prostora, pa čak i parkirnih mjesta. Iako su uvedeni poticaji i snižene kamatne stope, oni nisu uspjeli potaknuti tržište. Najveće smanjenje kupoprodaja zabilježeno je u nekoliko županija, dok je rast primijećen samo u tri manja tržišta.

Na udaru sve nekretnine

Poticaji poput povrata PDV-a i poreza te snižene kamatne stope, očito, nisu bili dovoljni da zaustave trend pada. Pad je zahvatio gotovo sve vrste nekretnina: prodaja stanova smanjena je za oko 2.500 jedinica, dok su kuće zabilježile pad od gotovo 22 posto. Građevinsko zemljište palo je za 13,8 posto, a u kategoriji ‘različite nekretnine’ zabilježen je pad od 11,8 posto.

Poslovni prostori i poljoprivredno zemljište također bilježe značajan pad – 20,8 odnosno 10,7 posto, dok je najdrastičniji pad primijećen kod parkirnih mjesta, čija je prodaja smanjena za čak 37,1 posto.

Samo tri županije u plusu

Pad kupoprodaje uočava se u gotovo svim županijama. Najveće smanjenje dogodilo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gotovo 30 posto, dok su Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska županija zabilježile pad od 28 odnosno 27 posto. Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija također su pretrpjele pad veći od 20 posto.

Zagrebačko tržište, unatoč svojoj veličini, smanjilo je pak broj transakcija za 20 posto. Dok je pozitivan trend primijećen je tek u tri županije: Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Varaždinskoj, gdje je broj kupoprodaja blago porastao.

Analitičari ističu da podaci za 2025. jasno pokazuju smanjenje aktivnosti u svim segmentima tržišta, što upućuje na oprez kupaca koji se ne žele upuštati u kupovinu po trenutnim visokim cijenama.

Usporavanje investicija

Pad aktivnosti na tržištu nekretnina u prvih devet mjeseci 2025. može imati nekoliko važnih posljedica u nadolazećem razdoblju. Prvo, smanjena prodaja stanova, kuća i zemljišta signalizira da su kupci sve oprezniji zbog visokih cijena i neizvjesnosti oko budućih kamatnih stopa. To može dovesti do stagnacije ili čak daljnjeg pada cijena nekretnina, osobito u segmentima s najvećim padom, poput parkirnih mjesta ili kuća u nekim županijama.

Smanjenje aktivnosti na tržištu također utječe na građevinski sektor i povezane industrije, uključujući materijale, opremu i radnu snagu. Manja potražnja za građevinskim zemljištem i kućama može usporiti nove investicije, što dugoročno može utjecati na zapošljavanje i lokalne prihode od poreza.

Odgađanje kupnje

U kraćem roku, moguće je da će se tržište nekretnina stabilizirati ako kamatne stope ostanu niske i ako država uvede dodatne poticaje. Međutim, ako cijene ostanu visoke, kupci će nastaviti odgađati kupnju, što može produljiti razdoblje smanjene likvidnosti i dodatno pritisnuti cijene prema dolje.

Ukupno gledano, trenutni trendovi ukazuju na fazu hlađenja tržišta, što bi moglo rezultirati prilagodbom cijena i dugoročnijim smanjenjem aktivnosti u svim segmentima nekretnina, s potencijalno većim utjecajem na regije s najvećim padom prodaje.

Analiza strukture stanova

– Ima jako puno stanova na tržištu koji se prodaju dulje od šest mjeseci upravo zato što su prodavatelji postavili previsoke cijene. Zbog toga raste udio neprodanih stanova, rekao je za lidermedia.hr predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, Dubravko Ranilović.

Objasnio je da statistički podaci koji pokazuju konstantan rast cijena mogu biti varljivi te da ih uvijek treba uzimati s oprezom.

– Manji broj kupoprodaja s višom cijenom statistički diže prosječnu cijenu stana pa bi valjalo analizirati strukturu prodanih stanova, kaže Ranilović, te dodaje kako pozdravlja sve napore koje ulaže Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva u smjeru priuštivog stanovanja.

No isto tako kaže da se čini kako je ‘porezna batina’ ipak bila preslaba.

– Neke lokalne samouprave su populistički razrezivale taj porez, pa je u pojedinim slučajevima isplativije platiti porez na nekretnine nego porez na iznajmljivanje stana, čime se poništava svrha uvođenja poreza – zaključio je Ranilović.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.