Austrija uvela porez na prazne nekretnine: Kako funkcionira i čeka li i Hrvatsku isto?

U Hrvatskoj, porez na nekretnine još uvijek se plaća samo za kuće za odmor te za promet nekretninama. Pritom se o oporezivanju na drugu ili treću nekretninu ne prestaje govoriti, dok vlada smatra da su trenutno ipak zadovoljavajuća alternativna rješenja. No, u nekim obližnjim državama takav oblik oporezivanja realnost je koja znači prilično dobar priljev gradskom proračunu. Tako su porez ozbiljnije krenuli razmatrati Slovenci, a od ove godine za drugi stan u Beču naplatu su uveli i Austrijanci.

U Hrvatskoj, svatko tko je kupio, naslijedio ili na bilo koji način stekao nekretninu obveznik je poreza na promet nekretnina. Uz ovaj porez postoji i onaj za kuće za odmor, dok se i dalje se vode žustre rasprave o mogućnosti uvođenja poreza na nekretnine. Još početkom godine spominjalo se kako se Vlada susteže od poreza, na što je ministar financija Marko Primorac ustvrdio da sustezanja nema i da još uvijek postoje prikladne alternative, što smo prenijeli.

– Mi o tome razgovaramo i mi činimo određene iskorake u tom smislu, rekao je Primorac pa je posdjetio kako je u Hrvatskoj već povećana gornja granica poreza na kuće za odmor do razine od pet eura po četvornom metru.

Za kuće za odmor u Hrvatskoj, naime vlasnik koji predmetnu zgradu, dio zgrade ili pak stana koristi povremeno ili sezonski na godišnjoj razini plaća porez. Porez na takvu nekretninu iznosi od 0,60 do 5,00 eura po metru kvadratnom korisne površine, a smatra se važnim jer se u Hrvatskoj na oporezivanje ponajviše poziva zbog visoke razine apartmanizacije na obali.

No, na ostale vrste nekretnina porez se i dalje ne plaća. U nekim državama uvođenje takvog poreza ozbiljno se razmatra, dok su ga druge već uvele.

Priljev državnom proračunu

Osim u Hrvatskoj, o porezu se od početka godine ozbiljno govorilo i u susjednoj Sloveniji, gdje je, podsjetimo, ova mogućnost bila razmatrana da bi se u tekućoj godini postigao željeni gospodarski rast od 2,3 posto. Iz tog razloga, napominjemo, obuhvatan gospodarski pregled OECD-a predložio je Slovencima ozbiljnu reformu poreza na nekretnine.

Početkom godine, u toj državi je i stupio na snagu novi zakon o porezu na nekretnine koji bi prema očekivanjima vlade državnom i lokalnim proračunima trebao donijeti novih 372 milijuna eura prihoda. Porez na nekretnine ove je godine uvela i Austrija.

Porez na ‘praznu’ nekretninu

Još krajem 2023. godine odredilo se da će ubuduće Austrijanci plaćati porez i to na svoju drugu nekretninu u Beču, onu koja im nije primarno mjesto boravišta. Isto tako je bilo određeno kako će se porez za ‘sekundarni dom’ plaćati sukladno površini predmetnog stana.

Tom je prilikom odlučeno da će se naplata jednom godišnje vršiti za ‘prazan stan’, odnosno za onaj stan koji se ne koristi kao primarno boravište. Cijene naplate kreću se od 300 eura za stan veličine 60 četvornih metara, do 450 eura za znatno veći stan od 130 kvadrata. Pa sve do 550 eura za još veće stanove, piše amazingaustriaproperty.com.

Austrijska pravila

U Beču su tako svi građani koji u gradu imaju drugi dom u kojem ne stanuju obvezni plaćati porez na tu nekretninu, a iznimka je ako im je primarno boravište u tom gradu. Austrijske vlasti su u travnju navele kako se točno mogu definirati primarno, sekundarno, kao i više mjesta boravišta, ovisno o tome kako se pojedine nekretnine koriste.

Primarno boravište tako se može opisati kao ono koje osoba odabire za stanovanje. Za razliku od sekundarnog boravišta koje se koristi samo povremeno, odnosno za određene aktivnosti. Uz to, stalno boravište mora u svakom trenutku kao takvo biti prepoznatljivo. Prilikom utvrđivanja primarnog boravišta, u obzir se uzimaju značajke poput dužine boravka, mjesto zaposlenja i/ili obrazovanja, kao i usporedba mjesta boravišta s drugim članovima obitelji.

S druge strane, sekundarno boravište je mjesto koje se prije svega koristi, no u kojem se ne stanuje. Može imati namjenu boravljenja zbog posla, u svrhu obrazovanja, ili pak za provođenje slobodnog vremena. Vrijedi napomenuti kako prostori s vremenom, ovisno o okolnostima mogu promijeniti namjenu. Točnije, njihova namjena nije nužno trajna, stoji na stranicama austrijske vlade.

Koja tri važna dokumenta će zaustaviti apartmanizaciju pročitajte ovdje.