Hrvatska, regionalni centar opskrbe plinom? Proglašen strateški projekt ‘težak’ 534 milijuna eura
Može li Hrvatska riješiti probleme osiguravanja opskrbe plina na području regije? Proglasivši strateški projekt proširenja LNG plutajućeg terminala za ukapljeni zemni plin na Krku, Vlada je dala jasan znak kako misli da može. Investitor Plinacro nosit će ovaj ozbiljan zadatak vrijedan 534 milijuna eura koji bi trebao biti u potpunosti realiziran u 2026. U Odluci Vlade stoji da su pripremni radovi krenuli još u 2022., a sad dolazi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa pred ‘čišćenje’ terena za provedbu.
opskrba plinom | pexels
U Omišlju na otoku Krku nalazi se LNG plutajući terminal za ukapljeni zemni plin. Ima geopolitičku i stratešku dimenziju u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom zemalja Europske unije. Posebno je značajan za zemlje srednje i jugoistočne Europe, stoji na stranici LNG Hrvatska.
Taj značaj očito je prepoznala i hrvatska Vlada koja je na 56. sjednici održanoj 2. siječnja investicijski projekt LNG Terminal proglasila strateškim projektom Republike Hrvatske.
Uključuje proširenje postojećeg terminala za ukapljeni plin na Krku za što se smatra da bi Hrvatskoj moglo osigurati poziciju regionalnog energetskog čvorišta. Investitor 534 milijuna eura vrijednog proširenja je Plinacro.
Regionalno energetsko čvorište
Na samom početku 2025., Hrvatska dobiva novi strateški projekt na polju opskrbe plinom koja je unazad nekoliko godina bolna točka Europe. Taj je značaj na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata Vlada RH dodijelila projektu ‘Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal’ na posljednjoj sjednici.
Iz Odluke Vlade iščitava se kako se najvećim adutom strateškog projekta smatra to što bi mogao pozicionirati Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište. Upravo stoga spremno je ulaganje od preko 530 milijuna eura u svrhu proširenja kapaciteta postojećeg terminala za ukapljeni plin u Omišlju sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Predviđena su i ulaganja u plinovode kojima bi se navedeni plin mogao transportirati u susjedstva – prema Sloveniji i Mađarskoj. Smatra se da bi ovakav projekt ojačao ne sigurnost opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe.
opskrba plinom |pixabay
Sigurnija opskrba plinom
Uz proširenje kapaciteta na Krku nužan je daljnji razvoj plinovoda kojim će se plin s terminala transportirati prema drugim državama. Stoga bi se plinovod Omišalj-Zlobin spojio s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak-Kozarac stvarajući glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG Terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i s Ukrajinom.
Planirani terminal sastoji se od plinovoda pod nazivom Magistralni plinovodni sustav na pravcu Omišalj- Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te Interkonekcijski plinovodni sustav s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec. Lokacije realizacije projekta su potezi Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te konačno Zabok-Lučko, a zna se i koliki će udio kod realizacije ‘nositi’ svaka od županija kojima će prolaziti plinovodi. Značajan dio u prvoj dionici iznijet će Primorsko-goranska županija gdje bi trebalo biti izvedeno čak 92 posto.
Prijenos plina u susjedstvo
– Kapacitet plinovoda od Zlobina, preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećati će se na mogućih maksimalnih 400.000 metara kubnih na sat (ovisno o usmjeravanju plina prema Republici Sloveniji), a izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo prva je faza i ujedno nužan preduvjet za daljnji razvoj plinovoda i povećanje kapaciteta na interkonekcijama prema Mađarskoj i Republici Sloveniji, stoji u Odluci Vlade.
Za povećanje kapaciteta transporta plina sa LNG terminala na Krku nužno je dodatno nadograditi plinovod i prema Sloveniji. U tu svrhu plinovod Lučko-Zabok-Rogatec dogradio bi se fazom 1 na dionici Zabok-Lučko ukupne duljine 36 kilometara, čime bi se postigao kapacitet prijenosa plina prema susjedstvu od oko 1,5 milijarde kubing metara godišnje te se na taj način pokrila njihova vršna potrošnja.
opskrba plinom |pixabay
Financiranje iz programa EU
U Odluci stoji da projekt ispunjava sve potrebne uvjete, odnosno da ne postoje zapreke za njegovu realizaciju. Između ostalog je u skladu s aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske (NPOO), a trebao bi biti financiran iz fondova i programa Europske unije, REPowerEU kroz RRF, točnije Mehanizam za oporavak i otpornost.
Od osnovnih postupaka i radnji za provedbu projekta, predviđeno je krčenje šuma kako u državnom, tako i u privatnom vlasništvu za plinovode Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te Zabok-Lučko. Uz to, 120 dana od ishođenja dozvole bit će nužno i uklanjanje više građevina unutar zaštitnog koridora trasa plinovoda na Projektu, radi osiguravanja zaštitnog pojasa i radnog pojasa. Taj zadatak provest će se prema ranije podnesenim prijavama Državnom inspektoratu.
Imovinsko-pravni odnosi
Stoga će za provedbu projekta na prostoru zemljišta biti potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose. Za plinovod Zabok-Lučko trebat će ‘riješiti’ odnose za ukupno oko 1.406 čestica, i to do veljače 2025. godine. Za plinovod Kozarac-Sisak za riješiti je otprilike 275 čestica, a za Bosiljevo-Sisak 2.864. U oba slučaja rok je lipanj 2025.
Gradnja i opremanje, uključujući popratne aktivnosti prema tekstu Odluke već su počeli 2022., a predviđen rok završetka projekta je lipanj 2026. godine. Za sve eventualne izmjene i dopune građevinske dozvole odgovorni su Investitor i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok će uporabne dozvole sukladno Zakonu u gradnji morat ishoditi investitor.
Hrvatska navodno leži na geotermalnoj energiji što potpuno zanemaruje, no navodno će u budućnosti bogat izvor koristiti zapadni dio Zagreba. Za što, pročitajte ovdje.
