U Hrvatskoj raste plin za 25 posto? EU priprema veliki zeleni potez
Prema novoj strategiji Europske komisije plin za grijanje kućanstava poskupjet će za 25 posto zbog čega će u domovima koji se griju na ovu sirovinu doći do itekakvog rasta mjesečnih računa. Kako navode iz Bruxellesa poskupljenje se provodi s ciljem spašavanja klime, što posebno odjekuje s obzirom na velike poplave koje su proteklih dana zahvatile velik dio Europe.
Poskupljenje plina za grijanje, ilustracija | foto: Unsplash
Hrvatska kućanstva koja se griju na plin porast cijena ove sirovine osjetit će najkasnije do 2026. godine.
Europska komisija zadala je novi rok za spašavanje klime, a ovoga puta odnosi se na povećanje cijena plina za grijanje, odnosno uvođenje rente za grijanje na stakleničke plinove. Ovaj scenariju iz Bruxellesa su predstavili u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55”.
Odluke Europske komisije u javnosti odjekuju posebnom jačinom s obzirom na velike poplave koje su u posljednjih nekoliko dana zahvatile velik dio europskih zemalja, a nisu zaobišle ni Hrvatsku.
S pet centa na deset
Nova strategija Europske komisije za cilj ima ubrzano izbacivanje fosilnih goriva ne samo iz prometa i gospodarstva, već i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.
– Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026., navodi Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, za Novac.hr.
Povećanje cijena prirodnog plina zbog uvođenja obveze plaćanja emisija ugljikovog dioksida, potvrđuje Duić, odnosi se na one potrošače koji trenutno nemaju tu obvezu, a u ovom slučaju to su ona kućanstva koja imaju plinske bojlere.
Kao dio spomenute strategije ”Fit for 55” naveden je i izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin, a nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Prema navedenom izračunu hrvatski građani trenutno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a ubuduće će plaćati gotovo deset.
– Kad je u pitanju povećanje cijene prirodnog plina za male potrošače ili građane koje se iznosi u spomenutome prijedlogu Europske komisije, ono je pravljeno na bazi cijene od 48 eura za tonu emisije CO2. S druge strane, cijena emisijske jedinice CO2 trenutačno je 57 eura, no cijena u nastupajućem razdoblju može biti niža, ali i viša od sadašnje, pojašnjava Duić.
Zabrana plinskih bojlera
Svoje viđenje smjera u kojem idu odredbe o zaštiti klime dao je i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac napominjući pritom da su neke europske zemlje već zabranile ugradnju plinskih kondenzacijskih bojlera u nove zgrade ili snažno potiču njihovu zamjenu drugim izvorima energije.
– Uključivanje emisija stakleničkih plinova iz sektora cestovnog transporta i zgradarstva povećat će cijenu energije te samim time i izdatke za energiju za sva kućanstva, neovisno o njihovu dohotku. Budući da u kućanstvima s nižim dohotkom, troškovi za energiju čine veliku stavku kućnog budžeta, to će se poskupljenje više negativno odraziti upravo na siromašna kućanstva. Tog su problema svjesni i u Europskoj komisiji pa se pripremaju mehanizmi koji bi i taj problem trebali ublažiti, dodaje Domac za Novac.hr.
S obzirom na navedene odredbe i izračune Hrvatska bi trebala pripaziti na pojavu energetskog siromaštva te ju pokušati spriječiti. Podatak koji može privremeno utješiti je da Hrvatska nije na popisu zemalja u kojima se planira najveći udar na potrošače, a među kojima su Mađarska i Rumunjska u kojima će cijene rasti i više od 30 posto.
