Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Branko Silađin u Bauštela.hr podcastu | Bauštela.hr
Uoči Univerzijade koja se u Zagrebu održala 1987. godine Trg bana Josipa Jelačića doživio je opsežnu rekonstrukciju. Za ovaj zadatak natječaj je proveden pred sam kraj 1970-ih, a prvom nagradom 1979. godine odabrano je rješenje poznatog hrvatskog arhitekta i urbanista Branka Silađina.
Osim što je osmislio rješenje za glavni dio zagrebačkog centra, Silađinovo djelovanje dobilo je brojna značajna priznanja. Osim arhitekture u užem smislu, za radnog vijeka je više godina radio kao urednik stručnih časopisa Arhitektura i Čovjek i prostor koji su i danas naširoko čitani, no iskusio je i rad na interijerima te scenografiji. Uz Vladimira Nazora, priznanje za rad dodijeljeno mu je i nagradama Viktor Kovačić i Bernardo Bernardi.
No, sam svoj rad ne doživljava kroz materijalne ‘trofeje’ i priznanja koja stižu ‘izvana’. Štoviše, po pitanju vlastitih postignuća arhitekt i urbanist i više je nego skroman.
– To su sve formalne stvari, tragovi nekakve ljušture koja ima jako malo veze sa stvarnim činjenicama. Ja nisam izabrao moje djelovanje, nego jednostavno nisam imao alternative, kaže Silađin. Iako za svoje djelovanje kaže da ga nije izabrao, njegov značaj ne možemo poreći.
U svakom slučaju, atmosfera u kojoj je Silađin djelovao bila je na više načina različita u odnosu na današnje stanje društva i arhitekture. Samim time, realizacija njegovih ideja za uređenje Jelačićevog trga prvoodabrana 1979. godine, izvedena 1986. dobila je različitu reakciju građana nego što bi danas bio slučaj. Rekao nam je kako se uopće javila ideja i što mu je bilo na umu kad je osmišljavao glavni trg u centru.
– To ako je Zagreb živio tih prvih dana Univerzijade, kada je pušten ‘dobri duh Zagreba’ teško se može zamisliti. Teško je zamisliti i kada se promatra današnje društvene odnose prema tom prostoru. Moja koncepcija o Trgu i o javnom prostoru je protekla odavno. Još kad sam skoro 10 godina radio u Njemačkoj, sanjao sam i stalno radio natječaje za Zagreb, ali sam i predlagao pokušaje pješačkih zona. Prvi pješački otok za mene je bila Bogovićeva ulica. Kao za Bogovićevu ulicu i natječaj za Trg raspisan ’78., bio je rapisan za uređenje plohe, kaže Silađin.
Tako se podrazumijevalo da će njegov rad površine predviđene za rekonstrukciju tretirati kao plohe. U svom pothvatu, Silađin je omeđivanje glavnog trga izbjegavao kako bi dokazao svoju poantu da trg ne čini samo prostor njegovih službenih granica već se može govoriti o kontinuitetu prostora, koji na trg vodi s više strana, što ostaje očito do danas.
Osim drugačijeg prijema gradskog uređenja u odnosu na to kakvo bi bilo sada i društveno uređenje, ali i upravljanje grada nekada je, upozorava Silađin, bilo sasvim drugačije. Na primjer, lokalna vlast vodila je glavnu riječ pa tako projekt trga ne bi ni ‘prošao’ uspješno da nije bilo okolnosti uoči Univerzijade.
Silađin je pritom stava kako se korištenje prostora nekada može nazvati demokratskim dok danas to nije slučaj. U duhu arhitekture, prostor je taj koji će pokazati kakvo je društvo, a ne obrnuto, istaknuo je naš gost.
– Gledajte, prostor i grad je najpreciznija slika društva i vremena. Vi kada i gledate i istražujete neke neprepoznatljive tragove grada ili građevine, zapravo otkrivate kakav je bio život. Ovo što se danas događa je direktna preslika društva i vremena u kojem živimo. Demokratski smo izabrali jedno društvo u kojemu je interes pojedinca ispred interesa zajednice. Mi smo nekada imali gestu ‘Živjeti’ dok je danas geslo ‘imati’, rekao je Silađin dodajući kako se nedemokratičnost današnjih ljudi očituje u žudnji za posjedovanjem materijalnog.
Na ovakav način funkcioniranja i postojanja društva Silađin se osvrnuo i nešto kasnije u podcastu komentirajući trenutnu zapuštenost stanova u zagrebačkom centru. O ovoj prilično gorućoj temi ‘praznih’, a nerijetko uređenih i potpuno opremljenih stanova, Silađin je iznio svoj stav.
– To da mi imamo više stanova nego stanovnika, to je činjenica. A danas stanovi vi u bilo kojoj novogradnji koja je napravljena pogotovo u Centru gradova možete vidjeti koliko je to nastanjenih stanova. Grad je spremište suvišnog novca koji imaju. Spremište onih ne kane tu ni stanovati. On je postao jednostavno moneta i sprječavanje inflacije. Ne gubite 10 posto već dobite. To je materijalizirana lova i čisti posao. Ja sam vidio stanove koji su potpuno opremljene u kojima nitko nikada nije stanovao. U pitanju je novac u koje se ulaže, zaključio je arhitekt i urbanist.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovo arhitekt i urbanist Branko Silađin pogledajte ovdje.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Jugoistočna kula dobiva muzejske prostore i vidikovac, a antička lođa nakon gotovo dva stoljeća ponovno će biti otvorena.
07:16 1 d 15.11.2026
Ispod ovih polja INA planira novu plinsku bušotinu: Pripremaju cestu i postrojenje visoko 38 metara
Planirana bušotina kod Križa uključuje radni plato, pristupnu cestu i plinovode prema postojećem proizvodnom sustavu Žutica.
07:15 1 d 15.11.2026
Trasa nove obilaznice Trilja izazvala je spor zbog vrijednih arheoloških nalazišta. Kozina traži izmještanje, institucije najavljuju istraživanja.
07:13 1 d 15.11.2026
Nijemci predstavili novi kran: Diže osam tona, radi na struju i provlači se kroz skučena gradilišta
Nova mobilna dizalica podiže osam tona, samostalno postavlja protuutege i omogućuje tiši rad na gradilištima.
07:12 1 d 15.11.2026
Velike promjene za izvođače radova: Pod povećalom plaće, agencijski radnici i javni natječaji
Novi Zakon o radu donosi nova pravila o plaćama i zapošljavanju, a kršenje obveza u građevini imat će puno jače posljedice.
07:37 2 d 14.11.2026
Hrvatske šume spremaju rekonstrukciju dva mosta: Trebat će gotovo 10 tona čelika!
Dva dotrajala drvena mosta jugozapadno od Zagreba dobit će novu nosivu konstrukciju, kolnike i zaštitne ograde.
07:35 2 d 14.11.2026
Zgrada od 10 milijuna na top lokaciji na Trešnjevki: Ove dvije tvrtke podić će ju u idućih 9 mjeseci
Sljedećih devet mjeseci, odabrana zajednica ponuditelja gradit će novu umjetničku plesnu školu na prometnom raskrižju na Trešnjevki.
07:34 2 d 14.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 1 h 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026