Intervencija za spas hrvatske bauštele: Ograničenje rasta cijena građevinskog materijala kao ‘as iz rukava’
Državni zavod za statistiku u veljači je objavio podatke vezane uz izdavanje građevinskih dozvola u 2024. godini. Ako se te brojke usporede sa stanjem na kraju 2023. nameće se samo jedan zaključak – na hrvatskoj baušteli usporen je rast, te su paralelno povećani troškovi što u konačnici znači da će se u narednom razdoblju graditi manje kvadrata koji će biti skuplji. U pozadini ove priče bez sumnje je drastičan rast cijena građevinskog materijala koji polako, ali sigurno usporava građevinski sektor. Istražili smo, čeka li hrvatsku bauštelu njemačka sudbina ili će država izvući ‘asa iz rukava’.
Građevinski materijal, ilustracija | foto: Unsplash
Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u 2024. iznosio je 11.823 što je, u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine, rast od 2,2%. K tomu ukupna vrijednost projekata za koje su dozvole izdane iznosila je 7.543.712 eura. Za usporedbu, u 2023. izdane su 11.564 građevinske dozvole što je bilo za 3,6% više nego u 2022. godini, uz predviđenu vrijednosti radova u iznosu od 7.014.598 eura.
Novom trendu usporavanja rasta, ističu građevinci, uvelike ‘kumuje’ rast cijena građevinskog materijala koji se preljeva na rast cijena kvadrata, odnosno uzrokuje da developeri prolongiraju planove za realizaciju projekata. Prvenstveno kada je u pitanju stanogradnja.
Mjere za ograničavanje cijena
Svjestan da dugoročno ovakva situacija nije održava, ministar Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavio je mogućnost ograničavanje cijena građevnog materijala.
– Ono što smo vidjeli je da je rast cijena cement u Hrvatskoj visok, da je rast cijena stakla. Vidjet ćemo možemo li i u kojoj mjeri povući određene mjere kako bismo omogućili ili ograničili taj rast cijena koji u konačnici doprinosi povećanju cijena nekretnina u Hrvatskoj, rekao je Bačić za hrt.hr.
kamena vuna | foto: baustela.hr
HGK: Cijene ključne za razvoj sketora
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj, ističe kako je tema cijena ključna za sektor u narednom razdoblju.
– Zagovaramo mjere koje će dalje jačati ovaj sektor – samo takav jak sektor može dati svoj doprinos suzbijanju inflacije. HGK predlaže povećanje ponude stambenih objekata. Kada ima više dostupnih nekretnina, cijene stanovanja mogu se stabilizirati ili čak pasti, što pomaže u suzbijanju inflacije. Zagovaramo i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata koji stvaraju poslove i povećavaju produktivnost jer produktivnost može pomoći u smanjenju pritiska na cijene, rekla je Čagalj dodavši kako je važna je primjena novih tehnologija koji smanjuju troškove gradnje i povećavaju efikasnost.
– Zagovaramo regulativu za poticanje izgradnje i obnove, kao što su porezne olakšice ili subvencije za građevinare koji grade pristupačne stambene jedinice. Pomoći može i fleksibilizacija propisa za izgradnju kako bi se ubrzali procesi i smanjili troškovi, rekla je Čagalj te najavila i adresiranje problematike konkurencije iz trećih zemalja za naše građevinare, s ciljem ravnopravnosti domaćih i stranih ponuditelja.
Kako građevina može rasti
Osnivač i većinski vlasnik tvrtke Ing-grad, Branislav Brizar, kao predstavnik sektora, također kaže pak kako su jedan od najvećih izazova sektora trenutačno upravo cijene građevinskih materijala.
– Tri su osnovna izazova nastavka rasta koji sektor graditeljstva posljednjih godina bilježi. Jedan je pomicanje prema jačem uključenju privatnih investitora nasuprot države, gdje čak i vidimo pomak, dosta se razgovara o velikim investicijama u hotelskom sektoru i proizvodnim pogonima. Drugi izazov je dostupnost i cijene građevinskih materijala, dostupnost nakon pandemije više nije problematična, ali cijene materijala nakon krize se nisu spustile na razine prije krize. Treći izazov je radna snaga. Kako bismo zadržali radnike, mi smo u posljednjih četiri godine dizali plaće od 60 do 80 posto tehničkom osoblju. To je čak dovelo do toga da nam se vraća dio radnika koji su u vrijeme krize otišli u Njemačku ili Austriju.
Branislav Brizar, osnivač i većinski vlasnik tvrtke ING-GRAD | foto: HGK
Izmjena dva važna zakona
Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu kako bi ipak bliža budućnost trebala bi biti u znaku rasta. No i da u zraku visi upozorenje – jer u nekim europskim zemljama već dolazi do stagnacije, što bi se u nekom trenutku moglo dogoditi i kod nas.
Iz Ministarstva u ovom kontekstu stiže najava kako će država tijekom ove godine donijeti niz novih zakona i podzakonskih akata kojima će se pomoći investitorima skraćivanjem procedura i obujma dokumentacije. Među njima ističe se Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji.
– Zakonom o prostornom uređenju ćemo prilagoditi prostor uvođenjem nove namjene zemljišta ‘priuštivo stanovanje’, ako nema dostupnog građevinskog zemljišta, i omogućit ćemo javno-privatno partnerstvo kroz suradnju države i jedinica lokalne i regionalne samouprave s privatnim investitorima u svrhu gradnje zgrada za priuštivo stanovanje, najavio je ministar, Branko Bačić.
Kada je pak u pitanju Zakon o gradnji poručio je kako bi ovaj propis trebao konačno skratiti procedure i obujam potrebne dokumentacije za izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada. U ovom kontekstu također je najavio i Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje višestambenih zgrada.
Doznajte ovdje sve o šalovanju zida.
