Jadranska magistrala nestabilna na jugu: Cesta propada, nasip je popucao, čeka se sanacija

Hrvatske ceste u postupku su odabira izvođača radova za sanaciju nestabilnog nasipa uz državnu cestu u Podgori. Riječ je o 16,5 metara visokom nasipu uz more povrh kojega prolazi Jadranska magistrala, a njom stotine tisuća vozila. Upravo, iz dana u dan njih sve više. Zahvat je vrijedan 850.000 eura, a nestabilnost je detektirana na južnom dijelu prometnice. Sanacija se željno iščekuje.

Podgora se nalazi na Jadranskoj magistrali (cesta D8) i povezuje sjeverni i južni dio Jadrana. To čini kroz Jadransku magistralu, glavnu cestu koja prati obalu Jadrana, te koja je poznata po svojim zavojima i strminama. A upravo jedno takvo područje pod pritiskom prometa čeka sanaciju.

Inače, riječ o lokaciji na potezu koji je poznat po klizištima. Naime, u blizini je prije nekoliko godina cijeli komad magistrale progutala zemlja. Zato iz Hrvatskih cesta, koje su investitor zahvata, više ništa ne prepuštaju slučaju.

Magistrala propada na rubovima

Dionica državne ceste DC8 u mjestu Podgora izvedena je u nasipu. Nestabilnosti nasipa detektirane su s južne strane državne ceste DC8 gdje visina nasipa doseže ukupnu visinu do 16,5 metara. Nasip s južne strane izveden je s nagibom kosine od 40° do 45°. Uvažavajući visinu i nagib kosine, ovdje je izvedena zaštita kamenom oblogom (roliranje), a u dnu nasipa izveden je i zid s kamenom oblogom u formi roliranog pokosa u cilju redukcije nožice. Ukupna duljina zida iznosi 33 metra. Postojeći zid je promjenjive visine te iznad razine terena visina zida iznosi do 3 metra.

Inženjersko geološkom prospekcijom predmetne lokacije utvrđeni su procesi, odnosno uzroci nestabilnosti te njihove posljedice. Kao posljedica slijeganja, dolazi do poremećaja geometrije nasipa i zaštite nasipa kamenom oblogom.

Navedeni pomaci, uzrokuju nestabilnosti konstrukcije nasipa koje se očituju kroz nekoliko pokazatelja. Gledano od vrha nasipa prema dnu, prvi pokazatelj nestabilnosti je sama državna cesta DC8, odnosno visina asfalta na središnjem dijelu predmetne lokacije. Iz navedene visine može se zaključiti da se sa slijeganjem trupa prometnice lokalno snižavala i niveleta te su vršene korekcije kako bi se njena visina vratila na projektiranu.

Pretpostavlja se da je navedeno i razlog intervencije u kamenu oblogu na vrhu nasipa. Prema boji i obliku vidljivo je da je kasnije izvedena od one na ostatku predmetne lokacije. Glavni pokazatelj nestabilnosti nasipa na predmetnoj lokaciji su poremećaji u geometriji (deformacije, izbočenja) kamene obloge nasipa (rolirunga).

Nožica nasipa u iznimno lošem stanju

Najveće deformacije su detektirane u nožici nasipa, odnosno neposredno uz vrh postojećeg zida nožice nasipa. Osim u nožici nasipa, gdje su najizraženije, deformacije su detektirane i lokalno na ostalim dijelovima kamene obloge.

Deformacije, odnosno puzanja kamene obloge te pomaci i pukotine postojećeg zida u nožici nasipaukazuju na problem slijeganja, koji uzrokuje klizanje, odnosno puzanje elemenata kosine. Uvažavajući visinu asfalta na državnoj cesti DC8 te detektirane deformacije na samoj kosini, odnosno kamenoj oblozi problem je najizraženiji u središnjem dijelu predmetne dionice. Evidentno je da se navedeni procesi na predmetnoj lokaciji odvijaju već neki duži vremenski period i da je navedene procese nužno spriječiti kako ne bi doveli do gubitka stabilnosti kosine i globalnog sloma.

Obuhvat radova

Uvažavajući stanje postojećeg zida i kamene obloge u dnu nasipa, sanacija nožice nasipa određena je kao prioritet pri izvođenju radova. Sanacija nožice nasipa sastoji se od ugradnje geotehničkih štapnih sidara i izvedbe armiranobetonskog obložnog zida. Sidrenje postojećeg zida u dnu kosine izvodi se u cilju pridržanja postojećeg zida za vrijeme izvođenja radova te kao element tehničkog rješenja sanacije nasipa u osiguranju globalne stabilnosti kosine.

Po ugradnji geotehničkih sidara može se pristupiti izvođenju armiranobetonskog obložnog zida, odnosno iskopima za potrebe izvođenja istog. Iskope se izvodi u kampadama i prema uputama danim ovim projektom kako ne bi došlo do nepotrebnog potkopavanja postojećeg zida. Istražnim radovima na predmetnoj lokaciji nije utvrđena kota dna temeljenja postojećeg zida niti je utvrđen oblik temelja.

Armiranobetonski obložni zid projektiran je i dimenzioniran na način da mu kota dna temeljenja bude ispod kote dna temeljenja postojećeg zida te da temelj postojećeg zida ne zadire u geometriju projektiranog obložnog zida. Ukoliko se, prilikom izvođenja, ustanovi da stvarno stanje ne odgovara pretpostavkama iznesenim ovim projektom potrebno je prilagoditi projektno rješenje.

Nakon izvedbe armiranobetonskog obložnog zida u dnu kosine, čime se osigurava nožica nasipa, pristupa se radovima na izvođenju armiranobetonskog potpornog zida u vrhu kosine i armiranobetonske pilotske stijene s geotehničkim sidrima i armiranobetonskim obložnim zidom pilota. Armiranobetonski obložni zid pilota sadržava armiranobetonsku naglavnu gredu pilota, armiranobetonsku sidrenu gredu i obložni dio za sprječavanje ispiranja materijala kroz međuprostor između pilota.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.