Još jedan top švicarski projekt: Napušteni tunel postao raj za bicikliste vrijedan 40 milijuna eura

A- A+

27. svibnja 2025.

Novosti

Luka Bumbak

A- A+

I ptice na grani znaju da je Švicarska izuzetno uređena zemlja, a ujedno i pravi raj za bicikliste. Tome u prilog ide i najnovija investicija u Zürichu – grad je za gotovo 40 milijuna eura prenamijenio napušteni cestovni tunel ispod glavnog kolodvora u prvi gradski biciklistički tunel. Nova biciklistička veza, duga 320 metara, sigurno i brzo povezuje dvije gradske četvrti, dodatno osnažujući poziciju biciklizma kao ključnog oblika urbanog prijevoza.

Biciklistički tunel | Foto: Stadttunnel

Za Amsterdam se često kaže da je pravi biciklistički grad, no istim riječima mogla bi se opisati i Švicarska kao – biciklistička zemlja. Od najmanjih mjesta do najvećih gradova, biciklistička infrastruktura u toj zemlji sjajno je organizirana i neprestano se modernizira. U tom je ‘duhu’ nedavno dovršen jedan od najvećih biciklističkih projekata – prenamjena starog, neiskorištenog tunela ispod glavne željezničke stanice u prvi gradski biciklistički tunel u Zürichu, potvrđeno je na službenim stranicama organizacije Cycle Week.

Projekt vrijedan gotovo 40 milijuna eura

Gradski biciklistički tunel predstavlja važan iskorak u promociji biciklizma u Zürichu. Osigurava sigurnu i izravnu vezu između gradskih četvrti 4 i 5, skraćujući vrijeme potrebno za pristup javnom prijevozu. U neposrednoj blizini prolaza Sihlquai, uz glavni kolodvor, nalazi se i nova biciklistička stanica s 1.240 natkrivenih i besplatnih parkirališnih mjesta za bicikle, čime se dodatno povećava funkcionalnost cijelog prometnog čvorišta.

Radovi su započeli u rujnu 2022., a tunel je svečano otvoren u svibnju 2025. godine. Ukupna investicija iznosila je gotovo 40 milijuna eura. Na južnoj strani tunel se povezuje s Kasernenstrasse i rampom biciklističke stanice Europaplatz, dok se na sjeveru produžuje prema Sihlquai i Konradstrasse, omogućujući jednostavan prijelaz između biciklističkog i željezničkog prometa. Tunel je tijekom izgradnje proširen i opremljen svim potrebnim građevinskim, sigurnosnim i protupožarnim sustavima. Projekt je obuhvatio i složena premještanja komunalne infrastrukture, uključujući cjevovode i kablove iz područja Sihla.

Biciklistički tunel | Foto: Stadttunnel

Tunel dug 320 metara

Prvi koraci gradnje uključivali su postavljanje privremenog mosta u Sihlquaiju, nakon čega su premještena autobusna stajališta i preusmjeren promet radi sigurnosti pješaka. Privremeni most za automobile i autobuse na Kasernenstrasse ostao je u funkciji do studenog 2023. U međuvremenu su radovi na privremenim konstrukcijama iznad kolosijeka 11 i 12 glavnog kolodvora trajali od travnja 2023. do ožujka 2024., a završni građevinski radovi dovršeni su do ljeta 2024. Posljednja faza, uključujući opremanje biciklističke stanice, završila je u proljeće 2025.

Osnovna konstrukcija tunela duga je 192 metra. Uz to je izgrađeno 72 metra spojnog tunela kod Kasernenstrasse, 30 metara postojećih rampi i 25 metara natkrivenog dijela u Sihlquaiju, čime ukupna dužina infrastrukture iznosi oko 320 metara. Udaljenost od jedne do druge strane, uključujući sve rampe i natkrivene dijelove, iznosi 440 metara. Širina tunelskog kolnika doseže šest metara, dok su rampama na sjeveru predviđene trake široke 4,3 metra.

Tunel je otvoren za sve vrste bicikala, uključujući spore i brze električne bicikle. Također, dopušten je prolaz lakih električnih vozila, mopeda i malih motocikala, uz ograničenje brzine od 20 km/h radi sigurnosti svih sudionika.

Biciklistički tunel | Foto: Stadttunnel

Nova stanica za bicikle

Nova biciklistička stanica dizajnirana je za svakodnevne potrebe korisnika, nudeći 1.240 parkirnih mjesta, od čega je 115 namijenjeno biciklima s prikolicama, dok su neka od 64 parkirna mjesta za električna vozila opremljena punionicama. Korištenje stanice je besplatno u prvih 48 sati, a pješice je povezana s obližnjim prolazom Sihlquai.

Ideja o prenamjeni postojećeg, neiskorištenog tunela prvi je put predstavljena još 2011. godine od strane udruge Pro Velo Zürich. Tadašnji biciklistički promet kroz područja poput Centrala, Sihlposta i Sihlquaija bio je nesiguran i nepregledan, što je stvaralo ozbiljne probleme u svakodnevnom prometu. Pro Velo je tada predložio da se napušteni dio tunela, izvorno namijenjen spajanju autocesta A1 i A3, prenamijeni u biciklističku infrastrukturu.

Građani Züricha ovu su ideju velikom većinom podržali na referendumu 2021. godine, s čak 74 posto glasova za realizaciju. Nakon više od desetljeća planiranja i gotovo tri godine gradnje, Zürich je danas bogatiji za jedan impresivan primjer moderne, održive i sigurne biciklističke infrastrukture.