Kaos na Poljudu nakon oluje: Vjetar razletio leksan, o novome je trebalo razmišljati puno ranije

Grad Split nedavno je pogodilo snažno nevrijeme koje je prouzročilo ozbiljnu štetu na mnogim lokacijama, a posebno je teško stradao stadion Poljud, dom HNK Hajduk. Olujni vjetar otkinuo je brojne ploče od leksana s krova na spoju južne i zapadne tribine, ostavljajući dio krova izložen i ugrožavajući njegovu sigurnost. Ovaj udarac dolazi u nezgodnom trenutku, dok se klub i grad pripremaju za novu sezonu, ostavljajući neizvjesnim kada će stadion ponovno biti spreman za utakmice. Situacija je dodatno otežana nizom dugogodišnjih problema stadiona – od konstrukcijskih nedostataka do zastarjele infrastrukture, što su pokazali i tehnički pregledi iz 2018. i 2023. godine. Još jedan izazov je i teškoća nabave leksana, kojim je krov pokriven.

Veliko nevrijeme pogodilo je grad Split, porušilo stabla i prouzročilo veliku štetu na automobilima, kućama, brodovima, ali i na krovu te travnjaku nogometnog doma Hajduka – stadiona Poljuda. Naime, kako su potvrdili iz Grada Splita, dio krova na spoju južne i zapadne tribine pretrpio je velika oštećenja. Olujni vjetar otkinuo je brojne leksanske ploče, a one koje su ostale pitanje je koliko su sigurne.

Ova vijest dolazi u najgorem trenutku za momčad i upravu Hajduka, točno u vrijeme priprema za novu sezonu. S obzirom na sve, Poljud čeka opsežna i skupa obnova, a Hajduk se mora suočiti s problemima koje je nevrijeme donijelo. Postavlja se pitanje, kada će se na Poljudu moći odigrati prva utakmica? No, do tada je ostalo nešto manje od mjesec dana.

S druge strane, obnova Poljuda je najavljena i željno se iščekuje. Splićani su dobili Vladinu financijsku injekciju od 600.000 eura, raspisan je bio natječaj za obnovu, sve je trebalo krenuti svojim tokom – ali nakon toga došlo je do žalbi, a na kraju i do velikih tektonskih političkih promjena u gradu Splitu. Uz to, ranije smo već pisali o leksanu i rupama te konstrukcijskim problemima koje Poljud ima. Zato se može reći da je ovo samo kap koja je prelila čašu.

Problemi nisu od ‘jučer’

Kako je bilo prezentirano u dvama tehničkim pregledima stadiona, točnije elaboratu procjene postojećeg stanja iz 2018. i 2023. godine, upravo je leksan jedan od najvećih problema. Svako malo pokoja ploča bi odletjela – i to se upravo dogodilo.

Prema toj dokumentaciji, krovnu konstrukciju čine dvije odvojene simetrične prostorne ljuske, koje se svojim rubovima oslanjaju na vrhove glavnih nosača na 28 ležajeva sa svake strane. U konstruktivnom smislu, konstrukcija krova je hiperstatička prostorna rešetkasta konstrukcija izvedena prema sustavu ‘MERO’. Pokrov konstrukcije je leksan – prozirni materijal. Na obodu i unutar krova smješteni su reflektori koji omogućuju ujednačenu rasvjetu cijelog terena.

Tada su utvrđeni brojni izvorni nedostaci: neriješen sustav odvodnje, nepovezivanje reški Z nosača gledališta, nepovezivanje glavnih nosivih okvira u zonama stupova te nedovoljan zaštitni sloj betona. Također su prisutni i naknadni nedostaci nastali djelovanjem ljudi ili prirode – pukotine u betonu, njegova degradacija, korozija armature, neispravno naknadno zapunjavanje reški, procurivanje vode, deformacije nosive konstrukcije te uporaba neadekvatnih materijala za sanaciju.

Koji su minusi ‘leksana’?

Na svom Facebook profilu Berislav Borovina, vlasnik i direktor tvrtke Spegra, osvrnuo se na probleme Poljuda. Već ranije je upozoravao da projekt obnove nije kvalitetno napravljen. Umjesto ponovne aktivacije javne nabave za veliku sanaciju, došlo je do zastoja – natječaj je ušao u žalbeni postupak. Tvrtka Spegra podnijela je žalbu na sadržaj dokumentacije o nabavi u osam točaka, a Državna komisija za kontrolu javne nabave uvažila je jednu od njih. Čelnici Grada Splita tvrde kako ovo nije kraj projekta te da će angažirati pravne stručnjake.

– Jedini sam se usudio izraziti svoj stav o natječaju koji je bivša vlast pripremala za obnovu Gradskog stadiona Poljud. Doživio sam takve uvrede i laži da to pas s maslom ne bi pojeo. Tvrdio sam da to radi potpuno nekompetentna ekipa, a današnji događaj, nažalost, samo je potvrda mojih tvrdnji, napisao je Borovina

Svoj stav obrazložio je u nastavku statusa objave. Najveći problem leksana je činjenica da je riječ o rijetkom proizvodu koji se ne može pronaći ‘svugdje’. No, problem radi i dugotrajna procedura.

– Pokrov od leksana, kojim je prekrivena MERO rešetkasta konstrukcija, nestandardan je proizvod koji se može naručiti na svega nekoliko adresa u svijetu. Za izradu identičnog pokrova potrebno je napraviti posebne kalupe, kojima će se replicirati postojeći. Poštujući zakonske procedure javne nabave, ispitivanje tržišta i animiranje potencijalnih proizvođača, zatim prikupljanje ponuda za izradu pokrova, odabir proizvođača, ugovaranje, proizvodnja i isporuka – to je proces koji, po mojoj procjeni, traje minimalno godinu dana, možda i godinu i pol. Budući da je pokrov za MERO rešetkastu konstrukciju na kritičnom putu obnove, svaki normalan investitor bi neovisno o odabranom izvođaču prvo izvršio narudžbu, i cijeli novi pokrov bi čekao gotov, bilo kojeg izvođača sanacije stadiona, rekao je Borovina.

Leksan ima i rok trajanja

Pokrov od leksana ima rok trajanja do 20 godina, koji je već davno istekao, što se vidi po urušenim i oštećenim pločama. Elaborat je otkrio ozbiljne probleme s osnovnom nosivom rešetkom: čak 25 posto štapova ima prekoračenu nosivost – 1.438 štapova premašuje dopuštenu vlačnu nosivost, a 139 tlačnu nosivost.

Poboljšanja su moguća, ali ovise o vrsti štapa. Kod nekih štapova moguće je samo zamijeniti vijke, dok kod jačih štapova treba mijenjati i vijke i čvorove, što zahtijeva veće zahvate na cijeloj konstrukciji. Sve to pokazuje da Poljud hitno treba temeljitu sanaciju kako bi se spriječila daljnja oštećenja i osigurala sigurnost stadiona.

Što je sa statikom?

Poljud treba ojačati s konstrukcijskog aspekta, a fokus do sada bio je na otpornosti na potrese. No, nedavno nevrijeme pokazalo je da se i bez potresa može dogoditi značajno slabljenje konstrukcije. Kako nam je ispričao jedan splitski novinar, stanje južne tribine iznutra izgleda puno lošije nego što se vidi izvana – što znači da su oštećenja vidljiva golim okom i to je veliki problem.

S druge strane, u svom Facebook statusu, Borovina je istaknuo i konstrukcijski problem. Primjer dobre prakse opisao je na temelju iskustva kada je njegova tvrtka izvodila sanacijske radove na Hvaru. Sve to moglo se učiniti ranije, i pokrov je odavno mogao biti u Splitu jer su za stadion odobrena financijska sredstva.

– Direktno izlaganje utjecaju sunca i visokim temperaturama, pogotovo u ekstremnim ljetnim uvjetima kakve bilježimo ovih dana, opasno je za čeličnu konstrukciju i njenu stabilnost, pa time ovo oštećenje postaje još ozbiljniji problem. Primjera radi, kada smo izvodili radove na obnovi Hvarskog arsenala Fontika s Kazalištem, sve hrastove drvene grede koje smo koristili u izmjeni međukatne konstrukcije naručene su najmanje deset godina ranije, kako bi se kvalitetno osušile prije ugradnje, što im omogućava dugotrajnost u eksploataciji, zaključio je Borovina.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.